Za one koji kupuju euro ili su uplatili ratu eurskoga kredita, Dan žena bio je dobar: koštao ih je svega 7,411 kuna po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke (HNB), a danas i manje – 7,406 kuna.

Toliko jaku domaću valutu kakva je ovog tjedna nismo imali već šest godina. Tjedan je započeo s tečajem od 7,417 kuna za euro, a u četvrtak je već bio 7,406 kuna.

Štediše koji moraju danas eure zamijeniti za domaću valutu nemaju razloga za zadovoljstvo, jer tisuću eura vrijedi 7406 kuna, a prije dva mjeseca su mogli dobiti 7564 kune.

Tako se 8. siječnja za tisuću eura dobivalo 158 kuna, ili dva posto, više nego danas. Oni koji imaju eurski kredit s ratom od 330 eura, danas će za tu ratu platiti 2443 kune, odnosno 53 kune manje nego prije dva mjeseca.

“Građani bi od jačanja domaće valute mogli profitirati jeftinijim kreditima i uvoznim robama. U načelu, to bi trebalo pozitivno utjecati na cijenu naftnih derivata. Poduzetnici će se suočiti s većim cijenama energenata, dok će oni koji su u turizmu dobiti manje kuna za eure. Tečaj bi se trebao zadržati na razini od 7,40 kuna. Na toj će razini vjerojatno biti i tijekom ljeta, a onda će krenuti lagano slabljenje kune prema kraju godine”, kaže za Slobodnu Dalmaciju Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Dodaje da ulazimo u godinu koja je izazovna za europske integracije, što se odnosi na skorašnje izbore u Nizozemskoj, Njemačkoj i Francuskoj. Veli, dođe li do poremećaja u procesima integracija, situacija bi se na globalnom tržištu mogla promijeniti.

Jačanje domaće valute usrećuje uvoznike, ali ne i izvoznike i one koji su u turističkom biznisu, jer će za eure dobiti manje kuna, a moguće je, prema nekim scenarijima, da domaća valuta ojača najviše do 7,35 kuna za euro zbog priljeva turističkih eura i potražnje stranih gostiju za domaćom valutom.

O razlozima jačanja domaće valute, glavni ekonomist Splitske banke kaže da taj trend traje već dvije godine.

“Jačanje kune omogućila je i monetarna politika Europske središnje banke koja je smanjila pritiske na odljev stranog kapitala i na razduživanje svih domaćih sektora koji su stvarali pritiske na slabljenje kune. Izoliramo li kratkoročne deprecijacijske utjecaje na kunu zbog konverzije kredita u francima, već su u 2015. dominirali pritisci na jačanje kune, što se nastavilo lani i ove godine. Ove su se godine intenzivirali na početku godine, kada je to neuobičajeno i ne odgovara sezonskim kretanjima. Razlozi su poboljšanje trendova na tekućem računu platne bilance, gdje smo zbog turizma imali suficit, a situacija na međunarodnom financijskom tržištu odgovara investitorima koji su skloni preuzimanju rizika, pa periferna gospodarstva koja nisu u europskoj monetarnoj uniji bilježe jačanje svojih valuta”,  objašnjava Šantić u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.