Građani koji imaju stambene kredite u Zagrebačkoj banci, OTP-u i HPB-u, u kolovozu mogu računati na malo nižu ratu kredita. Riječ je o tri banke koje za izračun promjenjivih kamatnih stopa koriste Nacionalnu referentnu stopu (NRS), a ona je u najnovijem krugu snižavanja, obavijestio je prošlog tjedna HUB, pala od 0,09 do 0,13-postotnih poena.
U posljednje tri i pol godine to je sedmo snižavanje kamatnih stopa, a ovisno o tome jesu li krediti u kunama ili eurima, pale su od 1,35 do 1,98 postotnih poena, piše Jutarnji list..
Prema podacima HNB-a, oko 67 posto kućanstava ima kredit vezan uz promjenjivu kamatnu stopu, pri čemu je gotovo podjednako zastupljen broj onih koji su vezani uz NRS i uz euribor. A kako se očekuje njihov rast, a time i povećanje otplata kredita, HNB je pokrenula kampanju kojoj je cilj informirati dužnike o rizicima i potaknuti banke da im omoguće refinanciranje kredita i zamjenu promjenjivih fiksnim kamatnim stopama. Domet središnje banke nije velik i uglavnom se svodi na preporuke bankama koje će uskoro i formulirati. No, poznato je da banke već godinama i nude takve mogućnosti. Financijski okretni klijenti itekako su ih dobro iskoristili. Klijent jedne banke ispričao je ovih dana da je najprije imao krediti u CHF-ima koji je nakon konverzije postao eurski kredit. Prije godinu dana taj je kredit s kamatnom stopom od oko 5,5 posto refinancirao u kunski, s fiksnom kamatnom stopom od 4,5 posto. Međutim, nedavno je vidio da se banka počela reklamirati i nuditi još nižu kamatnu stopu, pa nije želio propustiti ni tu priliku.
– Uzeti kredit s fiksnom kamatom ne znači da moraš do isteka kredita plaćati istu kamatnu stopu – objašnjava. Tako je on, nakon godinu dana, drugi put refinancirao kredit, ovaj put uz kamatnu stopu od 4 posto.
Kampanja HNB-a, prema svemu sudeći, trebala bi pomoći manje informiranim i upornim građanima. Zapravo, od banaka se očekuje da svojim klijentima pošalju novu, prihvatljiviju ponudu na kućnu adresu. Prošli tjedan guverner HNB-a Boris Vujčić ugostio je predstavnike Udruge Franak koji su ga, prema riječima Denisa Smaje, upozorili “da je potrebna jača intervencija od preporuke”.
– To znači da treba iskoristiti sve moguće instrumente kako bi se natjeralo banke da svim dužnicima ponude trenutne tržišne uvjete kamatnih stopa u novim kreditima, a najvažnije je da se ponudi onim dužnicima koji su kreditno nesposobni – objašnjava Smajo.
Razlika između kamatnih stopa na prije ugovorene i nove kredite može biti i do dva postotna poena. Dodaje da su vodstvu HNB-a prenijeli i iskustva dužnika koji su “doslovno zarobljeni u visokim kamatnim stopama u eurskim kreditima, a koji su kreditno nesposobni”. Oni ne mogu prijeći u drugu banku pa ih banka “lihvari visokim kamatnim stopama”, odnosno ne želi im omogućiti pristup nižim tržišnim kamatnim stopama, što je prema Smajinu mišljenju “apsurd”. Upozorili su guvernera i na problem visokih izlaznih naknada kod pojedinih banaka. Odgovor s druge strane, kaže, bio je pozitivan i ohrabrujući. No, pritom računa i na činjenicu da guverner ulazi u razdoblje kada se gleda na novi mandat, pa i tu priliku treba iskoristiti, piše Jutarnji list.
