Gost Novog dana bio je predsjednik narodne stranke - Reformisti Radimir Čačić koji je komentirao slučaj franak i potencijalna rješenja koja bi trebala donijeti Vlada i Hrvatska narodna banka. "I kredite u kunama, i kredite u eurima trebalo bi konvertirati u kunske kredite", istaknuo je Čačić.
Jutros je u Vlada potpisala sporazum o otpisu dugova do visine od 35 tisuća kuna. Čačić je komentirao kako to predstavlja pomoć, no da ipak nije dovoljno. No budući da je većina građana koji će biti zahvaćeni ovom mjerom blokirana, i poslije oprosta glavnice duga i dalje ostaju blokirani. “Tu neće biti rješenja samo kroz ovu mjeru. Morat će se ići na Zakon o osobnom bankrotu. Svakako, prvo rješenje je gospodarski rast. Ni jedna zemlja nije uspjela ovaj problem srediti ovom palijativnom mjerom”, rekao je Čačić.
VEZANE VIJESTI
Prema analiza dugovanja najveći dug građana je prema telekom operaterima i iznosi čak 91 milijun kuna. “Mi smo neobična zemlja gdje suma svih komunalnih usluga i energije je jednaka sumi koju plaćamo za mobitele. Egzistencijalno je puno važnije imati struju i vodu, nego ograničeno imati razgovore. I sam sam postao toga svjestan i smanjio razgovore”, istaknuo je Čačić te dodao:
“U Vladi sam inzistirao na nekim mjerama koje bi smanjile taj trošak. Lobi telekoma na EU razini je jako snažan. Dobili smo mjeru, no tu još ima ozbiljnog prostora za poboljšanje”, naglasio je.
“Vlada je dosad dala skromne rezultate”
Čačić je komentirao i obećanje premijera Milanovića: Idite, provedite se, jamčimo vam rješenje pitanja kredita u francima. “Izjave premijera su dobronamjerene, a drugo je pitanje povjerenja u njega. Nitko ne može mirno spavati kod ovakvih opterećenja na budžet i zato bi ove izjave, uz svu dobru namjeru, imale smilsla kad bi povjerenje građana u Vladu bilo veće. No, do sada je Vlada dala skormne rezlutate”, komentirao je Čačić.
Čačić i njegova Narodna stranka – reformisti predlažu da se problem građana s kreditima u “švicarcima”, izazvan naglim porastom tečaja švicarskog franka, riješi konverzijom kredita u kune i zadržavanjem prošlomjesečnog iznosa anuiteta do kraja otplate. “Postoji nekoliko rješenja koje smo analizirali prije nekoliko godina dok smo bili u opoziciji. Tada i sada sam stava da je rješenje ući u zonu kune, eventualno u zonu eura jer se kuna veže na euro. Danas se odlučilo na kozmetičko rješenje, limitiranje kamatne stope, a istovremeno se dogodilo rješenje Švicarske narodne banke da fiksira tečaj. To je pomoglo, no ako ste ovisni o odlukama drugih, desit će se negativno, i to se dogodilo.
‘Nalazimo se u dramatičnoj situaciji’
Danas se nalazimo u dramatičnoj situaciji gdje po prvi puta otkako imamo kunu moramo primijeniti monetarnu suverenost. Moramo prepoznati mogućnost da u većoj ili manjoj mjeri, malo nježnije i s više osjećaja za ukupnost problema, primijenimo mađarski model. Što bi značio radikalan potez HNB-a koji bi trebao osigurati dvije, dvije i pol milijarde eura za komercijalne banke te im dati kredit na 20 godina s kamatnom stopom od 0,1 ili 0,15 posto. To bi se dugoročno isplatilo i bankarskom sektoru. Građane ne zanima glavnica ili kamate, nego rata kredita i da on bude u kunama. Na taj način im se može garantirati anuitet kakav je bio prije mjesec dana”, objasnio je Čačić dodavši kako i “banke znaju da je to za njih održivo. I to je bolje, nego desetine tisuća ovrha i stanova koji se neće moći prodati”.
#related-news_0
Naglasio je kako je za Reformiste opcija i da se krediti u švicarcima konvertiraju u eure, budući da nam je na primjer čak 85 posto štednje u eurima. Naglasio je i kako je poslovni sektor zahvaćen ovim događanjima, no njih je puno manje. “Oni nisu na vrijeme prepoznali problem i nisu napravili konverziju i ne zaslužuju rješenje. Građani zaslužuju zaštitu”, dodao je Čačić komentirajući kako i ministri muku muče s kreditima u francima, a čak i naš ministar financija Lalovac.
“Ne smije se dozvoliti deflacija jer ona pogađa najsiromašnije koji ne mogu pobjeći tim scenarijima. Pogađa naše umirovljenike, najsiromašnije slojeve, učitelje i radnike”, naglasio je Čačić te zaključio kako su se i desne i lijeve vlade racionalno ponašale po tom pitanju i branile su tečaj kune.
