Očekuje li hrvatske potrošače značajnije pojeftinjenje cijene prirodnog plina koji se koristi u kućanstvima ili će se pad cijena energenata na našem tržištu ograničiti na jeftinije gorivo na benzinskim crpkama, ne usuđuju se precizirati ni najugledniji stručnjaci.
Dok naftni ekspert Davor Štern, nekadašnji direktor INA-e i ministar gospodarstva, kaže kako teško možemo očekivati povoljniju cijenu prirodnog plina što ga koristimo za grijanje, profesor dr. Igor Dekanić s Rudarsko-naftno-geološkog fakulteta smatra da bi do pojeftinjenja moglo doći s “odmakom” od nekoliko mjeseci. Naime, na cijenu prirodnog plina što je plaćaju krajnji korisnici, ne utječe isključivo cijena na međunarodnom tržištu, nego i tarifna politika koju svaka država sama određuje, piše Glas Istre.
“Vjerojatno se može očekivati pojeftinjenje, ali to ovisi o dvije okolnosti. Prva je zadržavanje niskih cijena nafte, ako one ostanu na nižoj razini, pad cijena plina može se očekivati. Druga važna činjenica je zadrška s kojom cijene drugih energenata prate cijene nafte. Kod plina je ta zadrška nekoliko mjeseci, pa kad dođe do promjene cijene nafte, nju će za četiri do šest mjeseci slijediti i cijena plina”, objašnjava dr. Igor Dekanić.
Dosadašnji primjeri potvrđuju, kažu sugovornici, da cijena prirodnog plina iz nalazišta na dalekom istoku, na Sjevernom moru ili u sjevernoj Africi opada zajedno sa cijenom nafte. Profesor Dekanić podsjeća kako je posljednji puta tako visoko sniženje cijene nafte zabilježeno 1988. godine, te kaže da je tada je pojeftinio i plin.
Pojeftinjenje se smiješi korisnicima butan plina u bocama, odnosno LPT plina, koji nastaje po posve drugoj tehnologiji od prirodnog plina.
“Taj plin nastaje kao rezultat prerade nafte, te može pojeftiniti zajedno s naftom. Problem bi mogao biti u tome što ga nemamo dovoljno, pa ga uvozimo”, ističe Davor Štern.