Povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske je svakako dobra vijest, ali Hrvatska se time ne može zadovoljiti, istaknuo je ekonomski analitičar Damir Novotny, koji se gostujući u Novom danu osvrnuo i na investicije u RH , strukturne reforme, najavu smanjenja PDV-a, gradnju Pelješkog mosta te rizik od Agrokora i stanje oko Ine.
Rejting agencija Fitch u petak je podigla rejting Hrvatske s ‘BB’ na ‘BB+’ uz stabilne izglede, Vlada tvrdi da je riječ o prvom povećanju od 2004. godine, je li i što to znači?
Svakako je to dobra vijest, no radi se o poboljšavanju kreditnog rejtinga u B grupi, nalazimo se u sredini i velik je put još do izlaska iz spekulativne razine.
Koliko koraka još?
Relativno blizu je BB+, korak prema BBB pa prema grupi A, Hrvatska se ovime ne može zadovoljiti, da ostanemo ovdje Hrvatska bi bila jedina članica EU s tako lošim kreditnim rejtingom, ostale su članice po stupanj, dva iznad, Češka i Slovačka – kao usporedive zemlje – nalaze se u sredini grupe A i povoljan kreditni rejting im olakšava zaduživanje, prije svega privatnom sektoru, dakle, uslijedila je pozitivna ocjena zbog pada javnog duga, ali još je visok i dug je put do Češke i Slovačke.
Što je s druge dvije agencije, kakva očekivanja imate?
Standard & Poor’s ima sličan sustav kao i Fitch, očekujem isto – jedan razred više, a kod Moody’s ćemno vidjeti – oni su uvijek najoštriji, analiziraju širi kontekst i bit će oko toga velike diskusije, ali očekujem da će i oni podignuti.
Sandra Švaljek je upozorila da je kreditni rejting Hrvatske prema Fitchu bio bolji 2013. nego što je danas.
Imali smo 2009. nagli pad pa se onda počela Hrvatska oporavljati i potom je opet došlo do pada, Fitch je tada poboljšao pa rušio rejting. Ne treba stvarati euforiju oko povećanja kreditnog rejtinga, pred Vladom je još puno zadaća i dug je put da bi se sredilo javne financije koje su glavne prepreke u dizanju prema grupi A.
VEZANE VIJESTI
Vlada najavljuje velike kapitalne investicije, kako će to utjecati?
Rejting agencije i svi koji promatraju očekuju nastavak reformi, snižavanje javnog duga i reforme u javnom sektoru opterećenom strukturnim problemima i kako će Vlada krenuti na put prema njihovu rješavanju – nitko ne očekuje da oni budu riješeni 2018. godine, a privatni sektor se već restukturirao i prilagodio.
Što su ključne reforme?
Dosad se nije radilo na otklanjanju izvorišta problema, to je najavio predsjednik Vlade, nije to nimalo jednostavno jer će s ebrojni sugrađani osjećati ugriženo ako se u zdravstvenom i mirovinskom sustavu počnu događati neke promjene premda one ne moraju biti ugroza, ali sam osjećaj da će se nešto mijenjati izazvat će reakcije koje mogu usporiti, a možd ai zaustavit proces.
Je li realna najava o rastu mirovina, što sa mirovinskim sustavom?
On ima nekoliko slojeva: imamo ponajmanje onih koji su zaradili svoje mirovine – govorimo o onima iz 1. stupa, tu su mirovine koje opterećuju mirovinski sustav, ranije umirovljeni, braniteljska populacija,l oni koji su imali beneficirani radni staž. Fond ima dovoljno novca, ali je problem u njegovoj raspodjeli, kad bi Vlada imala hrabrosti povući ih iz mirovinskih fondova na proračun, moglo bi se odraziti drugačije, nadalje moraju se dogoditi neke promjene i kada je riječ o prosječnoj starostim, ona je nedorživa, u Njemačkoj je mladim umirovljenicima omogućeno da se vrate nazad i rado ih se primalo natrag, danas nema više teških fizičkih radova, oni su pomogli svojim iskustvom, a baš takve kvalificirane radne snage Hrvatskoj nedostaje. U sustavu bolnica se moraju dogoditi velike promjene, stvaraju se veliki manjkovi koje se mora otkloniti, te promjene u sustavu neefikasne i glomazne državne uprave.
Je li realno očekivati smanjenje PDV-a u 2018. godini?
Ne i ne sve dok se ne riješi pitanje dohodovne strane, osnovica je počela rasti početkom krize i time se Hrvatska uvrstila u red zemalja koje imaju najviše stope PDV-a u Europi, osim Mađarske i Danske – sve su oko 20 posto, a za prehrambene ispod ili oko 10 posto što je konkurentno i potrošači se okreću domaćoj hrani.
Bi li bilo bolje regulirati stope?
Česte promjene nisu dobre, ali kad je već tako kako je mudrije bi bilo uvesti subvencioniranu stopu PDV-a od oko 10 posto kako bi se ojačala pozicija domaće prehrambene industrije, naime, dio se hrane prodaje na crno …
Kako je to moguće?
Hrvatska je turistička zemlja i spoje se te stvari i ne ulazi to u statistike, ne možete to zaustaviti, nije to pošlo za rukom nijednoj zemlji koja ima jak turizam, osim primjerice snižavanjem stopa.
Koliko je realno očekivati rast od 3,5 posto BDP-a?
Bojim se da nije, između 2 i 2,5 posto će biti, lani je pokretač bila jaka turistička sezona i teško da će se ponoviti u nekoliko narednih godina, oporavila se domaća potrošnja, no pitanje je do kud ona može rasti, a rastao je i izvoz, no i on ima ograničenja. Bez investicija u prerađivačkoj industriji teško.
Koliko je moguć rast izvoza?
Izvozna kvota je relativno mala u odnosu na druge zemlje istočne Europe, bez ulaganja u nove tehnologije, u poduzećima, malim privatnim i srednjim, neće rasti potrebnim tempom, što se tiče izvoza roba. Izvoz usluga je druga stvar, tu stvari stoje bolje, tu se nekako uspješno domaća poduzeća pozicioniraju, ali ne stojimo dobro s robnim dijelom, većinom je riječ o doradnim poslovima – uslugama prozvodnje, a ne vlastitoj proizvodnji i vlastitim proizvodima.
Kako stojimo kad je riječ o okruženju – cijene energenata, hoće li biti njihova povećanja, kreditnih stopa, ima li opasnosti od rasta cijena, u kakvim ćemo uvjetima biti ove godine?
Pozitivno je da na strani potražnje robe u okruženju, Slovenija, Austrija … stvari stoje dobro, potražja i tržišta rastu pa možemo reći da oni koji imaju konkurentnost, imat će i daljnja njezina povećanja, ali što se tiče energenata – njih nemamo dovoljno. Primjerice, Island djelomično svoj rast temelji na termalnoj energiji što mi nemamo, Hrvatska nije dovoljno ulagala tako da nema dovoljkno energije, osobito ne za one energetski intenzivne aktivnosti, a vidimo da cijene nafte rastu. Cijena rada će biti vrlo velik problem jer ona raste, nema dovoljno radne snage, ona koja ostaje tražit će i dobiti više plaće, tako da možemo očekivati porast troškova energije, rada i sirovine, a što se tiče kamatnih stopa, mislim da će do njihova sniženja dovesti poboljšanja kreditnog rejtinga.
Koliko su ozbiljne najave guvernera HNB-građanima da vode računa o kreditnim zaduženjima oko eura?
Kuna i euro su dugoročno sudbinski povezane, ne mislim da se tu treba bojati nekakvih snažnijih devalvacijskih pritisaka, a revalvacija neće bitno utjecati na one koji imaju kredite u eurima, oni u francima su prošli bolje od onih koji su imali konverziju jer su opet došli na razinu na kojoj je franak bio prije rasta. Građani vrlo brzo zaborave krizu i ulaze u nove kredite i opet ćemo doći u sličnu situaciju.
Kriza u Agrokoru, što očekujete, ostalo je malo vremena za nagodbu?
Do nje će morati doći, mnogima se neće , zapravo nikome se neće svidjeti jer su dugovi visoki, mora se očekivati velik otpis od strane vjerovnika, vidimo reakcije dobavljača, ali mislim da mora doći do nagodbe i da će na neki način nastaviti svoj život …
A Konzum?
Konzum je velik problem, ima puno prodavaonica, općenito je kod nas niska produktivnost po kvadratu u odnosu na stanje u Europi, gotovo dvostruko niža, bolje bi bilo da dođe u ruke nekog tko zna raditi taj posao, vidimo da su konkurenti uspješniji na hrvatskom tržištu …
A u ruke domaćeg konzorcija?
Vidjeli smo to već kod Dione pa nije bilo baš uspješno, ne znam je li to pametno, vezali bi se dobavljači za svoje maloprodajne objekte, a vidimo da Konzum nije dominantan, no sudbina Agrokora neće dominatno utjecati na makroekonomsku sliku, a gubitak radnih mjesta bit će vrlo brzo nadoknađen, možda je i bolje da ljudi koji odu iz Konzuma odu u turistički sektor.
Kako vidite stanje s Inom?
Ina posluje relativno dobro, ali daleko je to od zamišljenog koncepta u doba Račanove Vlade, MOL je najavio da bi se rado riješio udjela u Ini, koliko znamo, ruska kompanija provodi due diligence, Ina nema vrijednosti kao prije 15 godina, niti će je ikad imati. Ona se poretvorila u veletrgovca i maloprerađivača, rade to i drugi na hrvatskom tržištu i na drugima na kojima posluju, ona ne može imati strateški značaj i Vlada traži način kako bi se toga riješila i smatram da rješenje treba tražiti u nekom trećem partneru …
Ima li ga?
Nema zainteresiranih, jedino Rusi koji šire poslovanje u Istočnoj Europi i žele zadržati svoju poziciju, a je li to dobro ili nije tek ćemo vidjeti.
Kako vidite stanje s Inom?
Ina posluje relativno dobro, ali daleko je to od zamišljenog koncepta u doba Račanovr Vlade, MOL je najavio da bi se rado riješio udjela u Ini, koliko znamo, ruska kompanija provodi due diligence, Ina nema vrijednosti kao prije 15 godina, niti će je ikad imati. Ona se poretvorila u veletrgovca i maloprerađivača, rade to i drugi na hrvatskom tržištu i na drugima na kojima posluju, ona ne može imati strateški značaj i Vlada traži način kako bi se toga riješila i smatram da rješenje treba tražiti u nekom trećem partneru …
Ima li ga?
Nema zainteresiranih, jedino Rusi koji šire poslovanje u Istočnoj Europi i žele zadržati svoju poziciju, a je li to dobro ili nije tek ćemo vidjeti.
Gradnju pelješkog mosta dobili su Kinezi …
… zbog niske cijene …
A kvaliteta?
Imam nekoliko dvojbi, pitanje je koliko će domaća poduzeća sudjelovati, koliko će radnih mjesta biti otvoreno u Hrvatskoj – ako budu kineski radnici dominirali, tada će utjecaj biti gotovo nikakav jer RH nema ništa drugo ponuditi do radne snage i građevinskih materijala.
Ne vidim nekog velikog multiplikacijskog učinka osim činjenice da će se povezati sjeverni i južni dio hrvatskog teritorija, a ni za europsko gospodarstvo ne vidim veći utjecaj. Financirano je europskim novcem i stvara određene dvojbe zašto neki europski konzorcij nie dobio taj natječaj, ostaje čitav niz dvojbi, proces javne nabave se mora drugačije strukturirati tako da cijena ne bude dominantan kriterij. Često kod takvih projekata bude da samo 30 posto ponude odlazi na bodovanje cijene, bojim se da će ovdje Kinezi dobro i kvalitetno odraditi posao, ali učinci na domaće gospodarstvo će biti mali ili nikakvi.
