"Pozitivan efekt gospodarskog rasta očitovao se i u rastu novih kredita. Promatrajući kreditne transakcije od sredine 2016. do siječnja 2018., kreditiranje prema stanovništvu i poduzećima na bazi 12-mjesečnog prosjeka bilježi rast, a istovremeno padaju novi krediti prema državi."
Hrvatska udruga banaka objavila je kvartalnu publikaciju o kretanju kamatnih stopa u 2017. godini te međunarodnoj usporedbi kamatnih stopa na kredite kao i poslovanju banaka u prošloj godini.
VEZANE VIJESTI
“Prošlu godinu obilježio je znatan pad kamatnih stopa u svim segmentima kreditnog posredovanja, a uslijed utjecaja odgođenog efekta izlaska Hrvatske iz dugogodišnje recesije. Pritom su kamatne stope na stambene kredite zabilježile najveći pad u proteklih desetak godina”, izjavio je u povodu novog izdanja publikacije HUB Pregledi, Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka.
Uspoređujući efektivne nominalne kamatne stope na stambene kredite iznad 10 godina, Bugarska, Mađarska, Latvija i Litva trenutno imaju više kamatne stope od Hrvatske. Kod potrošačkih kredita, sve zemlje srednje i istočne Europe, izuzev Poljske imaju veće kamatne stope od onih u Hrvatskoj. Domaći krediti poduzećima, promatrajući kretanja u cijeloj eurozoni ali i svim CEE zemljama nalaze se pak u „zlatnoj sredini“.
Istovremeno, pozitivan efekt gospodarskog rasta očitovao se i u rastu novih kredita. Promatrajući kreditne transakcije od sredine 2016. do siječnja 2018., kreditiranje prema stanovništvu i poduzećima na bazi 12-mjesečnog prosjeka bilježi rast, a istovremeno padaju novi krediti prema državi. Prema metodologiji Europske središnje banke Hrvatska je u kreditiranju poduzeća rasla za 0,2% i nalazi se od ukupno analiziranih 27 europskih zemalja na 18. mjestu. Kod stanovništva krediti su rasli za 2,9% pa se Hrvatska iza najbrže rastućih po kreditima građana – Češke, Slovačke, Nizozemske i Poljske, našla na 15. mjestu.
“Prema prvim podacima, u prosincu 2017. i u siječnju 2018. primjećujemo da se više odobravalo stambenih kredita uz valutnu klauzulu. Razloga većeg interesa za tim kreditima u odnosu na kunske kredite vidimo u nižoj kamatnoj stopi, ali i u očekivanju građana da Hrvatska uđe u eurozonu”, naglasio je Adrović.
Ujedno, Adrović smatra da u ovom trenutku nema jasne predodžbe hoće li se i kako taj kreditni rast nastaviti. Mnoge zemlje u srednjoj i istočnoj Europi rastu gospodarski mnogo brže od Hrvatske, trenutno smo samo ispred Italije, Danske i Ujedinjenog Kraljevstva.
“To je sasvim sigurno za cijelu zemlju pa i za bankarski sektor zabrinjavajuće. Bankama treba odgovarajući rast volumena poslovanja, porezna rasterećenja gospodarstva i „doing business“ reforme, ulazak u eurozonu i smanjenje regulatornog troška te reforma sustava osiguranja depozita” ističe Adrović.
U svakom slučaju, hrvatski bankarski sustav je šesti najbolje kapitalizirani sustav u Europi i može odgovoriti na potražnju za kreditima, kažu u HUB-u.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
