Dekanica Agronomskog fakulteta u Zagrebu Tajana Krička ustvrdila je u ponedjeljak na otvorenju 50. hrvatskog i 10. međunarodnog simpozija agronoma u Opatiji da je stanje u hrvatskoj poljoprivredi najgore od Drugog svjetskog rata te pozvala na buđenje svijesti o pitanjima hrvatske poljoprivrede.
Broj poljoprivrednih gospodarstava u blokadi stalno raste, kazala je Krička, ocjenjujući da je stanje posebno teško u mljekarstvu, zbog pada cijene mlijeka te nemogućnosti konkuriranja uvoznicima.
Rezultat takvog stanja u poljoprivredi je sve više odlazaka mladih ljudi sa sela na rad u inozemstvo, rekla je Krička, koja je i predsjednica organizacijskog odbora simpozija.
Pozvala je sve odgovorne u institucijama te hrvatsku javnost na buđenje svijesti o pitanjima hrvatske poljoprivrede. Nužno je ostvarenje dvaju ciljeva – ostvarenje samodostatnosti domaće proizvodnje barem najpotrebnijih poljoprivrednih proizvoda te jačanje izvoza kako bi bio već od uvoza, naglasila je.
Zahvaljujući zemljopisnim okolnostima u Hrvatskoj bi trebali biti turizam i poljoprivreda nositelji stalnog i okolišno održivog razvoja, rekla je.
Potrebna su ulaganja u nove tehnologije
Istaknula je važnost ulaganja u poljoprivredu i to za navodnjavanje, nove tehnologije i obrazovanje poljoprivrednika jer bez toga ne može biti razvoja. U tom segmentu ne postoji dovoljna razina svijesti političkih činitelja, rekla je Krička.
Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina kazao je da je dio problema hrvatske poljoprivrede u lošoj obrazovnoj i starosnoj strukturi obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
Ocijenio je da deset godina priprema za ulazak u EU nije iskorišteno na optimalan način kako bi se poboljšao konkurentnost sektora, a kasnilo se i u privlačenju predpristupnih fondova. Sad se nalazimo u velikom, dobro organiziranom tržištu s više od 500 milijuna ljudi, a konkurencija u poljoprivredi je vrlo jaka, rekao je.
Mogućnosti korištenja strukturnih europskih fondova
PROČITAJTE JOŠ
S druge strane, kako je istaknuo, pružaju se mogućnosti korištenja strukturnih europskih fondova. Posebno značajnu ulogu pri tome ima novi sustav potpora za poljoprivrednike, pri čemu se, među ostalim, pruža pomoć mladim i malim poljoprivrednicima te program ruralnog razvoja do 2020. godine.
Taj program je stvaran dvije godine, prijedlog je poslan Europskoj komisiji u srpnju prošle godine, a tri mjeseca potom je stigao spisak s više od 300 primjedbi i komentara EK. Od tada smo usklađivali te primjedbe u skladu s interesima hrvatske poljoprivrede, kazao je Jakovina.
Konačni tekst programa ruralnog razvoja poslan je EK prošli tjedan te se očekuje službeno prihvaćanje sljedećih tjedana, istaknuo je Jakovina.
Organizator skupa, koji završava 19. veljače, je zagrebački Agronomski fakultet u suradnji s nizom ustanova visokog obrazovanja te stručnih tijela u Hrvatskoj i inozemstvu.
