Poslodavci izuzetno teško dolaze do građevinaca, krovopokrivača ili keramičara, vodoinstalatera ili instalatera centralnog grijanja... U metaloprerađivačkim obrtima i poduzećima licencirane varioce "traže povećalom", bravare i tokare također. Građevinci kukaju za zidarima, tesarima, armiračima...
Problem oko pronalaska radne snage muči poduzetnike u cijeloj zemlji muči, pa nisu iznimka ni oni u Donjem Miholjcu.
VEZANE VIJESTI
U jednoj tamošnjoj prerađivačkoj industriji direktor proizvodnje, koji je želio ostati anoniman, za za Glas Slavonije je ispričao kako izgleda njihova potraga za radnicima. On pojašnjava da radnike za proizvodnju u pravilu zapošljavaju nekoliko puta godišnje. Proteklih godina velika je fluktuacija kadra, jer mnogo njih napušta tvrtku, odlazi u inozemstvo, a na njihovo mjesto dolaze drugi. Nove su radnike uglavnom pozivali na osnovi zamolbi za zaposlenje koje su kontinuirano pristizale u kadrovski odjel. Ove godine bili su prisiljeni prvi put objaviti javni poziv za zapošljavanje.
“Iz prakse znamo da je iluzorno očekivati da će nam se javljati osobe koje su koliko-toliko stručne za poslove u našoj prehrambenoj proizvodnji. Naime, kod nas na proizvodnim linijama rade ljudi različitih struka – frizeri, ekonomisti, ljudi koji su završili gimnaziju i nisu uspjeli upisati ili završiti fakultet… Sve smo njih morali educirati. Na poziv koji smo objavili, kojim smo tražili određeni broj ljudi, javilo se njih čak i nešto više. Vrlo malo ih je bilo nezaposlenih. Dakle, kako nam stručnost ne može biti najvažniji kriterij, u 15-minutnom razgovoru s kandidatima nastojimo saznati je li čovjek razuman, socijaliziran… Nakon razgovora odabrali smo one koje smo željeli primiti. Na naš poziv da dođu raditi, odmah se šestero zahvalilo na pozivu. I u novom krugu uspjeli smo pronaći pet osoba. Dakle, nismo uspjeli zaposliti planirani broj osoba”, ispričao je ovaj direktor.
Zanimljiva je i priča kakvi se sve ljudi javljaju na pozive za zapošljavanje. Direktor je ispričao da je među njima bilo takvih koji nemaju ni elementarnog odgoja ili poštovanja. “Kako objasniti ponašanje osobe koja pred vama ispljune gumu za žvakanje. Ili osobe koja bi navodno jako željela dobiti posao, a ne zna uopće čime se bavi naša tvrtka i što proizvodi, premda je za te informacije bilo dostatno tri minute pogledati internetsku stranicu tvrtke”, kaže direktor za Glas Slavonije.
Veliki su problemi s nedostatkom ljudi tehničkih struka – električara, strojaraca, bravara… nužnih za normalno odvijanje tijeka proizvodnje. Kako bi ih zadržali, njima se posebno odobravaju veće plaće, jer će inače otići.
“Primjerice kvalitetni, iskusni električari danas su poput dobrih nogometaša. Traženi su i doista se događaju transferi iz jedne u drugu, treću tvrtku, idu tamo gdje će im ponuditi veću plaću. Tako da se nama događaju poremećaji jer se plaće ljudi u tehničkoj službi približavaju plaćama visokoobrazovanih, koji su zapravo oslonci na kojima počiva proces naše proizvodnje”, priča ovaj direktor. Takvi transferi iz jedne u drugu tvrtku, kako se može čuti u razgovorima s gospodarstvenicima u Osijeku, nisu rijetkost i među inženjerima strojarstva.
Građevinski sektor također muči nedostatak stručnog kadra. Predsjednik uprave Osijek-Koteksa Zoran Škorić iznio je iskustva u osiguravanju potrebnog kadra u toj, jednoj od najvećih domaćih građevinskih tvrtki.
“Imamo stalno otvoren natječaj za prijam strojara i vozača jer imamo više voznih jedinica nego strojara i vozača. Trebalo bi biti obrnuto. Nedostaje nam i stručne radne snage. Za obavljanje poslova na kojima smo danas angažirani imamo zadovoljavajući broj ljudi, međutim za preuzimanje novih poslova nedostaje nam kadar i zbog toga ne možemo širiti posao. Zapošljavamo ljude različitih struka, pa i nekvalificirane, kako bismo ih sami obučili da postanu recimo asfalteri, betonirci, armirači. Međutim sada se pojavljuje problem da na tržištu nema ni nekvalificiranih radnika”, kaže Škorić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
