Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o biljnoj proizvodnji pokazuju da je proizvodnja uljane repice lani porasla gotovo 15 posto u odnosu na prethodnu godinu, pa je zabilježila rekordne razine u zadnjih 28 godina.

Uljane repice je, prema podacima DZS-a, lani proizvedeno 155.842 tona, što je 14,8 posto više nego u 2017. godini. To je ujedno i najveći prirod od 1990., napominju statističari.

Uljane repice je posijano na 55.032 hektara, što je 13,2 posto više nego u 2017., a urod po hektaru iznosio je 2,8 tona, koliko je bio i u 2017.

Povećanu proizvodnju od 37,7 posto ostvario je kukuruz za zrno kojeg je lani proizvedeno 2,14 milijuna tona. Ostvario je i najveći porast priroda po hektaru, sa 6,3 tone u 2017. godini, na 9,1 tonu u prošloj godini. To je, kažu statističari, najveći prirod po hektaru od 1961. godine.

Površine pod kukuruzom su lani prema godini ranije smanjene za 4,8 posto, na 235.352 hektara, pokazuju nedavno objavljeni podaci DZS-a.

Pšenice je lani proizvedeno 738.363 tone, ili 8,2 posto više nego u godini ranije, a proizvodnja po hektaru je iznosila 5,4 tone (u 2017. je bila 5,9 tona). Pšenice je lani zasijano na 135.708 hektara ili 16,8 posto većoj površini.

Povećana je i proizvodnja raži, za 59,8 posto, graha za 29,6 posto, soje za 18 posto, krumpira za 16,8 posto itd.

Kod voća je rast proizvodnje ostvaren kod mandarina, za 150,8 posto, na 47.676 tona, jabuka za 65,2 posto, na 93.467 tona, krušaka za 31,3 posto, na 3.671 tonu, šljiva za 76,5 posto, na 14.487 tona itd.

Istodobno je proizvodnja višanja i trešanja pala 5,3 posto, na 9.661 tonu, breskvi i nektarina za 52 posto, na 3.545 tona, jagoda za 16,7 posto, na 2.674 tone, maslina za 1,8 posto, na 28.418 tona itd.

Među povrćem rast proizvodnje je zabilježen kod luka i češnjaka za 30,5 posto, kupusa za 12 posto, salate za 16,8 posto, kukuruza šećerca za 40,9 posto itd.

Istodobno je proizvodnja rajčica smanjena 24,9 posto, na 30.950 tona, paprike za 6,2 posto, mrkve za 15,2 posto itd.

Proizvodnja grožđa je prošle godine iznosila 146.242 tone, što je 25,7 posto više nego u 2017. godini.

Podaci DZS-a pokazuju i da je prošle godine najveće smanjenje površine, od gotovo 21 posto prema godini ranije, zabilježeno kod korjenastih i gomoljastih usjeva pod kojim je bilo 23.810 hektara.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.