Trgovinske napetosti, bolesti biljaka i životinja i ekstremni klimatski uvjeti najveći su rizici s kojima će se poljoprivreda suočiti u idućih 10 godina, procjenjuju agencija Ujedinjenih naroda za hranu FAO i Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).

Globalna potražnja za poljoprivrednim proizvodima porast će u sljedećih 10 godina 15 posto dok bi proizvodnja trebala rasti nešto brže, procjenjuju u FAO-u i OECD-u u najnovijim dugoročnim prognozama za tržišta poljoprivrednih proizvoda, objavljenom u ponedjeljak.

To znači da bi se cijene osnovnih prehrambenih namirnica prilagođene za inflaciju do 2028. godine trebale zadržati više-manje na sadašnjim razinama.

Proizvodnja će se po procjenama FAO-a i OECD-a povećati unatoč gotovo identičnoj obrađenoj poljoprivrednoj površini budući da će tehnologija omogućiti bolje prinose i intenzivniju proizvodnju.

Potrošnja šećera i biljnih ulja trebala bi porasti, odražavajući trend pojačanog korištenja prerađene hrane, posebno u zemljama s niskim i srednjim dohotkom koje prolaze kroz nagli proces urbanizacije.

Zemlje u razvoju bilježit će također pojačanu potrošnju poljoprivrednih kutura koje su se dosada koristile za proizvodnju stočne hrane za potrebe proizvodnje biogoriva.

U zemljama s visokim dohocima zabrinutost za zdravlje vjerojatno će pak rezultirati smanjenom potrošnjom crvenog mesa i zamjenom biljnih masnoća maslacem, predviđaju u FAO-u i OECD-u.

Novi rizici

Poljoprivreda će se ujedno u idućih 10 godina, uz uobičajene rizike, suočiti i s novim izvorima neizvjesnosti, upozoravaju autori izvješća.

“Oni uključuju poremećaje povezane s trgovinskim napetostima, širenje bolesti biljaka i životinja, sve izraženiju otpornost na antimikrobne tvari, odgovore regulatora na nove tehnike uzgoja biljaka i sve ekstremnije vremenske prilike”, konstatiraju.

“Izvori neizvjesnosti uključuju i promjenu načina prehrane zbog problema sa zdravljem i održivošću i reakcije regulatora na zabrinjavajuće trendove učestale pretilosti širom svijeta”, dodaju.

Potrošnja žitarica porast će u idućih 10 godina za 13 posto, potaknuta ponajprije povećanjem broja stanovnika ponajprije u supsaharskoj Africi i jugoistočnoj Aziji, napominju autori izvješća.

“Nažalost, dohoci stanovnika najsiromašnijih regija sporo će rasti pa će se i njihov nutricijski status tek blago poboljšati”, upozorava pomoćnik glavnog direktora FAO-a za ekonomski i društveni razvoj Maximo Torero.

“Rezultati istraživanja pokazuju da će se pothranjenost u cjelini smanjiti ali s obzirom na trenutni tempo poboljšanja ostat ćemo daleko od zacrtanog cilja potpunog iskorjenjivanja gladi do 2030.”, naglašava Torero.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.