Hrvatska gospodarska komora objavila je komentar na Izvješće o prekomjernom proračunskome manjku i razini duga opće države u Republici Hrvatskoj.
“Državni zavod za statistiku prezentirao je Izvješće o prekomjernom proračunskome manjku i razini duga opće države u Republici Hrvatskoj, koje predstavlja dio redovitog fiskalnog nadzora Europske komisije nad zemljama članicama.
Prema navedenom je izvješću proračunski deficit u 2014. godini iznosio 5,7% BDP-a, dok je dug opće države dosegao 85,0% BDP-a. Takva visoka razina dijelom je rezultat metodoloških usklađivanja, ali je ipak u odnosu na prethodnu godinu, pri primjeni iste metodologije, zabilježen znatan porast: deficit je povećan za 1,2 milijarde kuna na 18,8 milijardi kuna, a dug za 13,4 milijarde kuna na 279,6 milijardi kuna. S obzirom na to, kao i na činjenicu da je europske zemlje prošle godine uglavnom obilježavao pad udjela deficita u BDP-u, može se zaključiti da Hrvatska nije bila uspješna u provedbi fiskalne konsolidacije.
Pritom zabrinjava činjenica da se Hrvatska i po razini deficita i po razini duga opće države nalazi izvan okvira dozvoljenog Maastrichtskim kriterijima (3%, odnosno 60% BDP-a) te da se time udaljava, umjesto da se približava, mogućnosti uvođenja eura i ulaska u euro zonu. Odnosno, prema oba pokazatelja ulazimo u krug zemalja s utvrđenim prekomjernim proračunskim manjkom, što uključuje monitoring Europske komisije nad mjerama za njegovo uklanjanje.
VEZANE VIJESTI
Prošlogodišnji rast deficita proračuna opće države rezultat je 842,5 milijuna kuna manjih proračunskih prihoda i 329,6 milijuna kuna povećanih rashoda u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu je porastu njegova udjela u BDP-u (za 0,3 postotna boda) pridonio i pad gospodarske aktivnosti. Očito je da fiskalna politika do sada nije uspjela pronaći prave odgovore na djelovanje gospodarske krize, odnosno nije uspjela dostatnim smanjenjem državne potrošnje otvoriti prostor za poticanje gospodarskog rasta, nego je puteve uravnoteženja proračuna pretežitim dijelom tražila u sprječavanju pada proračunskih prihoda, prebacujući velik dio tereta fiskalne konsolidacije na poslovne subjekte, stanovništvo i lokalnu državu.
Izostale su značajnije strukturne reforme koje bi omogućile održivo smanjenje proračunske potrošnje, izostalo je sinergijsko djelovanje fiskalne, monetarne, razvojne i strukturnih politika na unaprijed definiranim strateškim odrednicama pa je, stoga, izostala i promišljena proračunska politika temeljena na mjerama koje potiču gospodarski rast. U takvim se okolnostima Hrvatska pozicionirala kao zemlja s previsokim udjelom proračunske potrošnje u BDP-u (48,0%) u odnosu na zemlje sličnih karakteristika. Prema podacima MMF-a udio proračunskih rashoda opće države u BDP-u u zemljama srednje razine dohotka (u koje je uvrštena i Hrvatska) iznosio je u 2014. godini u prosjeku 31,7%, dakle znatno niže nego što je to slučaj u Hrvatskoj.
Posebno zabrinjava izrazito brz rast duga opće države, koji je kumulirani izraz ostvarivanih proračunskih deficita. U 2014. je godini, u odnosu na prethodnu godinu, javni dug povećan za 13,4 milijardi kuna ili za 5,0%, prijeteći da uskoro dosegne alarmantnih 90% BDP-a.
Podaci DZS-a o razinama proračunskog manjka i duga opće države jasno pokazuju da su pri dosadašnjoj politici provedbe parcijalnih i nedostatno koordiniranih ušteda izostali rezultati, kako u fiskalnoj konsolidaciji, tako i u gospodarskom rastu. Zato Hrvatska mora, ovaj put, čini se, i uz snažniji monitoring Europske komisije, pokrenuti neophodne strukturne reforme koje bi mogle omogućiti održivo troškovno rasterećenje poslovnih subjekata, povećati njihovu konkurentnost i time otvoriti put stabilnom gospodarskom rastu.
Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Proračunski deficit je u 2014. godini iznosio 5,7% BDP-a, dok je dug opće države dosegao 85,0% BDP-a. Razina proračunskog manjka i duga opće države jasno pokazuju da su, pri dosadašnjoj politici provedbe parcijalnih i nedostatno koordiniranih ušteda, izostali rezultati, kako u fiskalnoj konsolidaciji, tako i u gospodarskom rastu”, stoji u priopćenju HGK.
