Trend poboljšavanja kvalitete kredita nastavio se i u ovoj godini te je udio loših kredita krajem rujna pao na 6,03 posto, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

To je najniži udio neprihodujućih kredita u ukupnim kreditima banaka od sredine 2016. godine, odnosno od 30. lipnja 2016. godine od kada središnja banka iskazuje podatke o lošim kreditima prema novoj metodologiji.

Naime, od 30. lipnja 2019. za potrebe supervizije prestala se pratiti raščlamba kvalitete kredita po nacionalnoj metodologiji, a umjesto toga primjenjuje se metodologija koju upotrebljava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) i koja je zajednička za cijelu Europsku uniju. Izmijenjena metodologija zasniva se na podacima iz sustava kojim je obuhvaćeno financijsko izvješćivanje kreditnih institucija (engl. FINREP – Financial Reporting Framework), ističu iz središnje banke u pojašnjenjima promjena u objavi podataka o kvaliteti kredita.

Tako nova tablica HNB-a sadržava tromjesečnu seriju podataka o kvaliteti kreditne izloženosti počevši od 30. lipnja 2016., otkada su kreditne institucije u Hrvatskoj obvezne dostavljati nekonsolidirane izvještaje u sklopu FINREP-a.

Raniji su podaci o kvaliteti kredita sadržavali tromjesečne serije podataka od 2008. odnosno od 2010. godine, a temeljile su se na metodologiji praćenja kvalitete kredita zasnovanoj na klasifikaciji izloženosti u rizične skupine.

Sada su izvor podataka FINREP izvještaji, a iz HNB-a kao ključne suštinske promjene navode prošireni obuhvat kredita za depozite i predujmove, uključivanje podataka o nerezidentima u pripadajuće sektore te iskazivanje iznosa s obračunatim kamatama.

Podaci središnje banke, koji se prema novoj metodologiji iskazuju od 30. lipnja 2016. godine, pokazuju da je tada zabilježen najveći udio loših kredita, 13,21 posto, a da on od tada gotovo neprestano pada na tromjesečnoj razini. Iznimka su jedino 31. ožujka 2017. godine i 31. ožujka 2018. godine, kada je bio zabilježen blagi rast udjela loših kredita u odnosu na tromjesečje prije.

Po podacima središnje banke, krajem rujna ove godine banke su imale plasiranih ukupno 348,61 milijardu kuna kredita, od čega je u kategoriji neprihodujućih kredita bio iznos nešto veći od 21 milijardu kuna, čime je udio neprihodujućih kredita u ukupnim kreditima iznosio 6,03 posto.

Tako je nastavljen pad udjela loših kredita te je krajem rujna taj udio bio za 1,22 postotna boda niži nego krajem lipnja ove godine, a u odnosu na kraj prošle godine pao je za 1,53 postotna boda.

Podaci središnje banke pokazuju da je u sektoru nefinancijskih društava krajem rujna ove godine udio loših kredita bio 15,48 posto, što je na tromjesečnoj razini smanjenje za 3,33 postotna boda, a u odnosu na kraj 2018. godine smanjenje za 4,95 postotnih bodova.

Pokazatelj udjela loših kredita, promatrano prema vodećim djelatnostima, daleko je najlošiji kod građevinarstva i krajem rujna ove godine udio loših kredita u toj djelatnosti je iznosio 29,66 posto.

Iznadprosječan udio loših kredita kod nefinancijskih društava ima i prerađivačka industrija u kojoj je krajem rujna iznosio 19,74 posto.

U sektoru nefinancijskih društava pokazatelj udjel loših kredita najmanji je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane – 8,61 posto.

Kućanstva – udio loših kredita 6,14 posto

U sektoru stanovništva udio loših kredita smanjio se s 6,46 posto krajem lipnja na 6,14 posto krajem rujna ove godine.

Naime, od ukupno 128,06 milijardi kuna kredita plasiranih stanovništvu, u kategoriji neprihodujućih kredita je iznos od oko 7,87 milijardi kuna.

Podaci središnje banke pokazuju poboljšanje kvalitete kod dviju najvažnijih vrsta kredita stanovništvu – stambenih i gotovinskih nenamjenskih. Tako je kod stambenih kredita udio loših kredita krajem rujna ove godine iznosio 4,51 posto, a kod gotovinskih nenamjenskih kredita 5,30 posto, što je u odnosu na kraj lipnja smanjenje za 0,23 odnosno za 0,11 postotnih bodova.

Blago se pogoršanje, pak, bilježi kod prekoračenja po transakcijskim računima, s 5,82 posto krajem lipnja na 5,85 posto krajem rujna ove godine.

Trend pada udjela loših kredita može se pripisati i aktivnostima banaka na rješavanju nenaplativih kredita odnosno prodaju potraživanja. Najnoviji podatci HNB-a tako pokazuju da su banke u prva tri tromjesečja ove godine prodale ukupno 3,71 milijardu kuna potraživanja, od čega najveći dio, 3,2 milijarde kuna, u trećem tromjesečju.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.