Iako su sve Vlade od 2000. godine isticale kao jedan od svojih važnijih zadataka objedinjavanje upravljanja državnom imovinom na jednom mjestu, kako bi se konačno znalo što Hrvatska ima u svome vlasništvu i kako bi se najbolje koristilo tu imovinu, čini se da je pred administracijom još dug put kako bi ostvarila taj cilj.
Sugerira to i odgovor što ga je Vlada sa sjednice u četvrtak uputila na zastupničko pitanje Nenada Plešea, a zanimalo ga je koliko stanova Hrvatska ima u svome vlasništvu, koliko ih koristi za svoje potrebe, koliko ih je u najmu i koliko država zaradi od tog najma. Pleše je pitanje postavio u siječnju, njegov je saborski mandat u međuvremenu prestao jer se u Sabor vratio Nikola Vuljanić, a Vladi je trebalo tri mjeseca da prikupi odgovore na njegova pitanja i oni su stigli iz pet različitih institucija koje upravljaju državnim stanovima.
PROČITAJTE JOŠ
Prema tim odgovorima država ima ukupno 28.654 stambene jedinice, od čega je 22.979 stanova, dok su ostalo kuće. Prema odgovorima iz pet institucija koje upravljaju tim stanovima u najmu je, i to najčešće povlaštenom bilo više od 19 tisuća i država je u prošloj godini na osnovu najamnine ubrala ukupno 23,1 milijun kuna, što je godišnje oko 1.200 kuna po stanu.
Najvećim brojem upravlja Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje koji ukupno ima 17.940 nekretnina, od čega je 12.265 stanova i 5.675 kuća. U prosjeku te su stambene jedinice veličine 70 četvornih metara.
U svom odgovoru Vlada navodi da je Ured u 12.994 stambene jedinice uselio korisnike koji imaju obvezu plaćanja najma, ali da ugovore o najmu ima 6.086 korisnika. Na osnovu tih ugovora država je u prošloj godini obračunala 11,5 milijuna obveza za najam, ali je plaćeno tek 7,9 milijuna kuna. Ostali korisnici, iako se to u odgovoru izrijekom ne spominje očito ne plaćaju ni zaštićeni, povlašteni najam, piše Novi list.
