Odvjetnik za radno pravo Tihomir Zebec gostovao je u N1 Studiju uživo gdje je razgovarao o nekim aspektima radnog prava, između ostalog, pravu na štrajk i medijaciji.
Odvjetnik Tihomir Zebec je za početak komentirao povjerenje, odnosno nepovjerenje Hrvata u pravosuđe za koje postoji percepcija u javnosti kako je sporo i neučinkovito.
Je li pravosuđe sporo i neučinkovito?
“To je sve individualna stvar. Svi govore da je pravosuđe sporo ili neučinkovito, ali u krajnjem slučaju ako nikako drugačije ne ide rješenje toga problema, moraju svoje probleme iznijeti pred sud.”
“Hoće li taj sudski postupak trajati duže ili kraće ne ovisi samo o sudu, već i o stranka u postupku”, kazao je Zebec.
Što se tiče nekog prosječnog trajanja postupka, Zebec je kazao kako je – kako bi se proveo cjelokupni postupak, pa eventualno i žalbeni – se može računati na nekih tri do pet godina trajanja postupka.
“Da provedete cjelokupni postupak, pa eventualno i žalbeni postupak možete ili morate računati s nekim razdobljem od tri do pet godina.”
VEZANE VIJESTI
Objasnio je i što je mirenje, tj. medijacija, koji je prema Zakonu o mirenju potreban korak kojega radnici i poslodavac moraju proći prije početka štrajka.
“U Hrvatskoj jer početkom 2000. godina donijet Zakon o mirenju. Mirenje je službeni zakonski termin, to je postupak kada stranke pokušavaju – prije nego što uopće iznesu svoj spor pred sud – pred nadležnim tijelima, centrima za mirenje, iznijeti svoj problem te ga pokušati riješiti vaninstitucionalno. Tada sami pokušavaju, uz pomoć treće, neovisne osobe postići sporazum, doći do rješenja svog problema na jedan povoljniji, jeftiniji i brži način.”
Može li se štrajk zabraniti?
Objasnio je i može li se štrajk zakonski zabraniti. Odgovor je da.
“Da, štrajk se zakonski može zabraniti. Štrajk kao industrijska akcija je podložna i zakonskom, odnosno sudskom preispitivanju. Štrajk jest zajamčen Ustavom RH, međutim, to nije apsolutno pravo.
To bi značilo da zakon normira uvjete za provođenje zakonitosti toga štrajka te u slučaju ako poslodavac smatra da sam štrajk ne bi bio zakonito organiziran, sukladno Zakonu o radu kao osnovnom zakonu, može pred nadležnim sudom tražiti zabranu toga štrajka.”
#related-news_0
Odluka o zakonitosti, tj. nezakonitosti štrajka prvo ide pred prvostupanjski, tj. županijski sud, a potom – ako se stranke žale – pred Vrhovni sud.
“Ukoliko sud u prvome stupnju donese presudu, svaka se stranka ima pravo žaliti te o tome potom odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske. Ako se odluči da je štrajk nezakonit, to može imati negativne posljedice po radnike, a može rezultirati i otkazom”, kazao je Zebec.
“Prema Zakonu o radu stipulirano je da prvostupanjski sud, dakle županijski sud, mora odlučiti o zahtjevu u roku od četiri dana od dana zaprimanja zahtjeva, a žalbeni sud (dakle, Vrhovni sud) mora odlučiti u roku od pet dana. Dakle, to je hitni postupak”, objasnio je odvjetnik Zebec.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
