Cijene nafte na svjetskim tržištima pale su i prošloga tjedna, trećega zaredom, i to za više od 6 posto, što je posljedica strahovanja ulagača od gospodarskih posljedica širenja koronavirusa u i izvan Kine.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 6,4 posto, na 60,69 dolara, što je njezin najveći tjedni pad od prosinca 2018. godine.

Na američkom je tržištu, pak, barel pojeftinio 7,4 posto, na 54,19 dolara, najviše od srpnja prošle godine.

Oštar pad cijena nafte posljedica je širenja koronavirusa, bolesti nalik upali pluća, od koje je dosad u Kini umrlo 80 ljudi, dok ih je više od 2.750 zaraženo u svijetu, ponajviše u Kini.

Virus je prvi put otkriven u gradu Wuhanu u središtu zemlje krajem prošle godine, a od tada se proširio na više kineskih gradova, uključujući Peking i Šangaj, a sve je više slučajeva i izvan Kine – u SAD-u, Tajlandu, Južnoj Koreji, Japanu, Tajvanu, Francuskoj, Kanadi…

Ulagači se plaše negativnih posljedica po gospodarstvo Kine, drugog najvećeg svjetskog potrošača nafte, s obzirom da je počela kineska Nova godina kada milijuni ljudi obično putuju.

No, ovoga puta vlasti niza kineskih gradova otkazale su proslavu Nove godine i druge masovne događaje, a mjere provedene u Kini obuhvaćaju i karantenu nad Wuhanom i još nekoliko velikih gradova u regiji kako bi se suzbilo širenje virusa.

Očekuje se pad potrošnje u Kini, pad prihoda u turističkom sektoru, kao i u zrakoplovnom.

“Moramo biti spremni za loša iznenađenja kada je u pitanju kineska potražnja. Utjecaj ograničenja još je veći budući da se mjere uvode u vrijeme kada Kinezi najviše putuju”, kaže Eugen Weinberg, analitičar u Commerzbank.

Analitičari National Australia Bank procjenjuju, pak, da bi rast kineskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) mogao biti pogođen za 1 postotni bod u prvom tromjesečju.

Zbog toga se ulagači plaše pada potražnje za naftom.

„Sve se vrti oko koronavirusa, a nema nikakvih naznaka da će se uskoro situacija u vezi s time poboljšati”, kaže Phil Flynn, analitičar u tvrtki Price Futures Group.

Rastu zalihe nafte

Pritisak na cijene nafte posljedica je, također, rasta zaliha u svijetu.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) objavila je prošloga tjedna da su zalihe u industrijaliziranim zemljama iznad petogodišnjeg prosjeka.

U SAD-u su, pak, zalihe benzina porasle 11. tjedan zaredom i dosegnule rekordne razine.

„Teško je biti konstruktivan u vezi tržišta nafte dok ne vidimo pad zaliha u svijetu”, kaže Andy Lipow, predsjednik u tvrtki Lipow Oil Associates.

OPEC i skupina neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom dogovorili su krajem prošle godine da će u prvom ovogodišnjem tromjesečju smanjiti ponudu za ukupno 1,7 milijuna barela dnevno kako bi se smanjile zaliha i poduprle cijene.

Njihov sporazum istječe u ožujku, a analitičari smatraju da bi OPEC trebao dodatno smanjiti proizvodnju.

Saudijski ministar za naftu izjavio je da su na sljedećem redovnom sastanku u ožujku spremni razmotriti sve opcije, uključujući i dodatno smanjenje.

I dok OPEC smanjuje proizvodnju, SAD i neke druge zemlje već je dulje vrijeme povećavaju.

U SAD-u se proizvodnja nafte kreće na rekordnim razinama, a izvješće tvrtke Baker Hughes, objavljeno u petak, pokazalo je da je prošloga tjedna broj aktivnih postrojenja u SAD-u povećan drugi tjedan zaredom, i to za njih tri, na ukupno 676.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.