Koliko je ljudi od početka krize u Hrvatskoj ostalo bez posla?

Ekonomija 31. ožu 202014:33 > 14:45
Ilustracija

Premijer Plenković najavio je ovaj tjedan donošenje novih mjera za pomoć gospdarstvu, nakon što su prošli donesene 63 mjere za pomoć poduzetnicima pogođenima krizom.

U Poreznu upravu do jučer je stiglo 39.047 zahtjeva tvrtki i obrtnika da im se odgodi plaćanje poreza i drugih javnih davanja. Svaki treći zahtjev došao je iz hotelijerstva i ugostiteljstva, navodi dnevnik, dok su poslodavci zatražili pomoć države u vidu isplate minimalne plaće za 300.000 radnika.

Hrvatski zavod za zapošljavanje upitali smo imaju li točne brojke o tome koliko je ljudi od početka ove krize prijavljeno na HZZ na razini države te na razini Zagreba.

VEZANE VIJESTI

Odgovorili su nam kako od 16.03.2020. Hrvatski zavod za zapošljavanje dnevno prati ulaske i izlaske iz evidencije nezaposlenih, posebno ulaske iz radnog odnosa.

Na dan 19.03.2020. u evidenciji nezaposlenih bilo je 135.083 osoba, na kraju dana 30.03.2020. u evidenciji je evidentirano 142.439 osoba, navode iz HZZ-a.

U navedenom razdoblju (19.03. – 30.03.2020.) u evidenciju nezaposlenih ušlo je 9.508 nezaposlenih osoba, od toga 8.958 osoba izravno iz radnog odnosa.

Što se podataka za Zagreb tiče, na dan 19.03.2020. u evidenciji područne službe Zagreb evidentirano je 20.775 osoba, a na kraju dana 30.03. u evidenciji je evidentirano 22.198 osoba.

U razdoblju od 19.03. – 30.03.2020. u evidenciju nezaposlenih područne službe Zagreb ušlo je 1.746 nezaposlenih osoba, od toga 1.637 osoba izravno iz radnog odnosa, navode iz HZZ-a.

#related-news_0

Krajem prošlog tjedna ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrovićkada se za  mjeru minimalne plaće prijavilo 43 tisuće poslodavaca za 253.000 radnika – kazao kako nije iznenađen brojnošću prijava i kako su prve projekcije ministarstva govorile da će se pitanje i traženje minimalnih plaća odnositi na oko 500 tisuća zaposlenika.

Dodao je kako kumulativno i očekuju da će biti toliko prijava te podsjetio da je za minimalne plaće predviđeno između četiri i šest milijarda kuna.

Kada je pak riječ o novom, drugom, paketu mjera, a u kontekstu činjenice da prvi paket mjera pomoći gospodarstvu donosi odgodu plaćanja poreza, Aladrović je objasnio da se kroz prvi paket mjera željelo povećati likvidnost u gospodarstvu zbog novonastale situacije. Ponovio je kako je jedna od tih mjera i ta za minimalne plaće koja će u gospodarstvo dodatno ‘gurnuti’ pet ili šest milijarda kuna. Podsjetio je da je druga od mjera iz prvoga paketa koja također povećava likvidnost odgoda otplate plaćanja poreza i doprinosa.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.