British Petroleum, jedan od najvećih svjetskih naftnih koncerna, objavio je u svom godišnjem izvještaju da očekuje da će narednih godina i desetljeća potražnja za naftom u svijetu samo padati.
Kao razlog predviđanja daljnjeg opadanja potražnje za fosilnim izvorima energije – ugljen, nafta i plin – BP kaže da je riječ o realnosti u svijetu u kojem nacionalne vlade sve snažnije i češće provode klimatske energetske promjene, ali i pandemiju virusa SARS-CoV-2, koji je diljem svijeta prouzročio takvu ekonomsku krizu da je potražnja za naftom drastično opala.
VEZANE VIJESTI
BP u dokumentu “Energy Outlook, 2020 edition” navodi da je vrhunac potražnje za “tekućim gorivima” svijet doživio prošle godine, 2019.
Daljnji pad potrošnje plina i naftnih derivata izvještaj predviđa u oba projicirana scenarija mjera protiv klimatskih promjena. Kod scenarija nazvanog “Net Zero”, takvog kojim bi čovječanstvo nultu stopu zagađenja s CO2 pokušalo doseći 2050. godine, BP svojim grafovima prikazuje da prognozira polagano smanjenje potrošnje nafte do 2025. godine, a da nakon toga kreće strmoglav pad potrošnje.
Zanimljivo je da BP skoro istu takvu naglu promjenu oko godine 2025. predviđa i za scenarij provođenja klimatskih politika u scenariju nazvanom “Rapid”, odnosno nešto umjerenijem, a polagani pad potražnje za fosilnim gorivima predviđa čak i po scenariju po kojem bi se čovječanstvo prema zagađenju atmosfere – nastavilo ponašati isto kao i do sada.
BP najčešće ističe srednji scenarij provođenja klimatskih politika, “Rapid”.
“Prema scenariju ‘Rapid’ sveukupna potražnja za tekućim gorivima je takva da se rafinerije nikada neće sasvim oporaviti do pred-covid razina i do 2050. godine past će za više od 45 milijuna barela, odnosno na manje od polovice razina iz 2018.”, stoji u izvještaju.
#related-news_0
“Prognoze za scenarij ‘Business as usual’ nešto su manje izazovne”, opisuje se pad ove industrije čak i u tom slučaju.
Generalni direktor BP-a Bernard Looney u kolovozu ove godine najavio je da će koncern ubuduće godišnje investirati po pet milijardi dolara u obnovljive izvore energije, te da u narednih 10 godina BP računa s padom proizvodnje nafte i plina od 40 posto.
Identičnu energetsku strategiju na naredne godine i desetljeća predložio je prije nekoliko dana, gostujući na N1, bivši direktor INA-e Davor Štern. Komentirao je izjavu ministra Tomislava Ćorića o eventualnom otkupu dionica INA-e od MOL-a i rekao da je “osnovna stvar isplativost”.
“INA je svedena na trgovačku djelatnost uz rafineriju kojoj treba veliko ulaganje da se završi. Ja se nadam da povjerenstvo za eventualni otkup dionica INA-e vodi računa o tome”, kazao je, naveo četiri milijarde kuna troška na INA-u nakon eventualnog otkupa i potom spomenuo da nafta nema budućnosti u 21. stoljeću:
#related-news_0
“Rezerve nafte su u padu, proizvodnja je u padu, budućnost ugljikovodika je neizvjesna, tako i njihova cijena… Mislim da treba vrlo dobro promisliti je li razborito to otkupiti.”
Rekao je da je njemu, kao inženjeru nafte i naftnog rudarstva, to osobno žao, ali da je to realnost:
“Vrijeme ugljikovodika je pri zalazu… Činjenica je da cijena nafte u današnjim uvjetima ne omogućuje njeno istraživanje i proizvodnju, u krajnjoj liniji ne tamo gdje nije rentabilna, a u Hrvatskoj to nije, jer nismo mi Saudijska Arabija.”
“U strateškom promišljanju trebalo bi se više voditi računa o novim oblicima energije, o stvaranju jedne ‘nove INA-e’, temeljene na obnovljivim izvorima energije, kazao je Štern na kraju.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
