Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) u četvrtak su istaknuli da je rebalans državnog proračuna u najvećoj mjeri izazvan širenjem krize koronavirusa te da se znatnoj mjeri temelji na korištenju sredstava dostupnih iz različitih EU fondova, dok su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) izrazili zadovoljstvo što je fokus stavljen na zdravstvo.
Vlada je sa sjednice u četvrtak Saboru uputila prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna, kojim planira prihode proračuna u iznosu od 131,1 milijardu kuna, što je povećanje za 9,2 milijarde kuna u odnosu na dosadašnji plan, dok se rashodi proračuna povećavaju za 8,6 milijardi kuna, na ukupno 155,9 milijardi kuna.
„Proračun je u najvećoj mjeri određen krizom izazvanom širenjem koronavirusa, a s druge strane u znatnoj se mjeri temelji na korištenju sredstava dostupnih iz različitih EU fondova. Prema novom rebalansu deficit središnjeg proračuna trebao bi u ovoj godini trebao iznositi 24,8 milijardi kuna, a deficit opće države 29,5 milijardi kuna ili 8 posto BDP-a, što će naravno dovesti i do znatnog povećanja udjela javnog duga u BDP-u, na 87,3 posto. Takvi podaci i trendovi odraz su novonastale situacije i podudaraju se s kretanjima na razini drugih članica EU“, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović u komentaru rebalansa proračuna za ovu i iduću godinu.
VEZANE VIJESTI
Iz HGK podsjećaju da je prvim ovogodišnjim rebalansom, prihvaćenim sredinom svibnja u razdoblju ‘zatvaranja’ gospodarstva, predviđen značajan pad proračunskih prihoda, odnosno pad prihoda poslovanja od gotovo 23 milijarde kuna u odnosu na prvobitni plan, na razinu od 122 milijarde kuna, uz zadržavanje iznosa proračunskih rashoda i značajne preraspodjele po stavkama.
Najveći rast rashoda pritom je predviđen kod potpora Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, odnosno bio je rezultat provedbe mjera Vlade RH za očuvanje radnih mjesta, navode u svom priopćenju. Rebalansom je predviđeno povećanje deficita središnjeg proračuna s prvobitno planiranih 2,2 na 25,3 milijarde kuna, odnosno na 7 posto BDP-a.
Aktualni rebalans ovogodišnjeg proračuna odraz je nešto bolje situacije u odnosu na procjene iz svibnja pa se prihodi poslovanja središnjeg proračuna predviđaju na razini od 131 milijardu kuna, dakle 9,1 milijardu kuna više nego u prethodnom rebalansu, dok se ukupni predviđeni rashodi povećavaju za 8,6 milijardi kuna, zamjećuju u HGK.
Znatan dio novih rashoda odnosi se na nužne nove rashode poput 1,54 milijarde kuna za povrat duga veledrogerijama i ljekarnama te dodatnih 380 milijuna kuna za potpore za očuvanje radnih mjesta, a rastu i socijalna izdvajanja za mirovine, nezaposlene, invalidnine te porodiljne naknade. Za potpore za očuvanje radnih mjesta u 2020. godini ukupno se predviđa 8,1 milijardi kuna od čega bi 2,6 milijardi kuna trebalo biti pokriveno sredstvima iz EU izvora.
Vlada je danas u saborsku proceduru uputila i prijedlog proračuna za 2021., kojim se predviđaju prihodi od 147,2 milijardi kuna ili 12,3 posto veći nego u ovoj godini te rashodi od 157,7 milijardi kuna ili 1,3 posto viši, te povratak proračunskog deficita na održivu razinu od 2,9 posto BDP-a. Nakon pada BDP-a za 8 posto u ovoj godini, pri izradi proračuna za iduću godinu Vlada je projicirala gospodarski rast od 5 posto, potom u 2022. za 3,4 posto te u 2023. za 3,1 posto.
#related-news_0
“U skladu s tim predviđen je i dinamičniji rast proračunskih prihoda od rashoda, zbog čega bi deficit proračuna opće države po ESA 2010 metodologiji već u idućoj godini trebao pasti ispod 3 posto BDP-a, na razinu od 2,9 posto BDP-a, odnosno zadovoljiti bitan kriterij iz Maastrichta. U 2023. godini bi deficit opće države trebao pasti na 1,6 posto BDP-a što bi trebalo doprinijeti daljnjem smanjivanju udjela javnog duga u BDP-u na 81,2 posto. U 2021. godini bi najveći utjecaj na povećanje proračunskih rashoda trebao imati trošak kompenzacijskih mjera radi smanjivanja stope poreza na dohodak u visini 1,5 milijarde kuna te gotovo 500 milijuna povećanja izdvajanja za zaposlene”, kaže se u priopćenju HGK.
Također, dodaje se da bi kretanjima ukupnih prihoda proračuna i samog deficita trebali znatno doprinijeti priljevi sredstava iz različitih EU fondova. Tako navode da iz fonda za oporavak „EU nove generacije“ i iz sredstava proračuna EU za financijsku perspektivu 2021.-2027. Hrvatskoj je u idućih sedam godina na raspolaganju oko 23,5 milijarde eura, od čega bi značajan dio trebao biti povučen u iduće tri godine.
HUP zadovoljan fokusom rebalansa na zdravstvo
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) zadovoljna je što je fokus rebalansa proračuna stavljen na zdravstveni sektor te će biti podmiren dio nagomilanih dugovanja prema veledrogerijama, priopćeno je u četvrtak iz HUP-a.
Naime, dugovi prema veledrogerijama iznose oko pet milijardi kuna, a predloženim rebalansom proračuna za ovu godinu ukupan iznos koji bi im se isplatio je 1,84 milijarde kuna.
Pritom je veledrogerijama krajem prošlog tjedna za dugovanja već plaćeno 300 milijuna kuna, a rebalans predviđa dodatnih 1,34 milijarde kuna za dug bolnica prema veledrogerijama, a 200 milijuna kuna za dug Hrvatskog zavoda za zadravstveno osiguranje (HZZO) prema ljekarnama.
Poslodavci u današnjem priopćenju kažu da je zbog važnosti i izrazite osjetljivosti zdravstvenoga sustava, potrebno odmah pristupiti provođenju strukturne reforme u tom trenutno najproblematičnijem sektoru, ali i drugima jer bez reformi ni proračun neće biti održiv.
“Viši prihodi od ranije planiranih ohrabruju, ali moramo biti svjesni da su oni prvenstveno kontribucija gospodarskog sektora i privatnoga poduzetništva koji i u ovoj krizi pokazuju otpornost i izdržljivost. Međutim, planiranje novog proračunskog razdoblja treba se se zasnivati na smanjivanju rashodne strane proračuna, ali i daljnjeg rasterećenja gospodarstva u vidu smanjivanja poreznih i neporeznih davanja te poboljšanju poslovne klime koja će privući ulagače. Manjim poreznim opterećenjima i većom gospodarskom aktivnošću u konačnici će se povećati i uplate u proračun”, kažu poslodavci.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
