Nakon šest godina recesije hrvatsko se gospodarstvo konačno oporavlja. Bruto domaći proizvod, potrošnja i zaposlenost rastu, no Hrvatska se u inozemstvu još uvijek doživljava kao vrlo rizična zemlja, a najveći rizik domaćeg gospodarstva je preveliki javni dug i slabe perspektive rasta, rekao je u četvrtak Boris Vujčić, guverner HNB-a.
Vujčić je govor o stanju gospodarstva i politici HNB-a održao u Rovinju na zajedničkoj konferenciji Zagrebačke burze i mirovinskih fondova, javlja tportal.
U govoru je naglasak stavio na oporavak gospodarstva koji se događa nakon šest godina recesije. Sukladno takvim, poboljšanim izgledima, HNB-ova projekcija rasta i u ovoj i u idućoj godini već je drugi puta podignuta naviše.
HNB sada očekuje da bi hrvatsko gospodarstvo moglo porasti za 1,2 posto u ovoj godini i 1,5 posto u 2016. Rast je ponajviše posljedica višeg izvoza, kao i vrlo dobre turističke sezone. Centralna banka je podigla i prognoze domaće potražnje uslijed manjeg poreznog opterećenja na plaće i jeftinijeg goriva.
Problem je i dalje deflacija. Ona je u rujnu iznosila 0,8 posto za što je ključno bilo smanjenja cijena energije uslijed pojeftinjenja nafte. U idućoj godini, Vujčić očekuje ubrzanje inflacije koja bi u prosjeku trebala iznositi 1,1 posto.
Što se monetarne politike tiče, HNB i dalje provodi ekspanzivnu monetarnu politiku uz zadržavanje stabilnosti tečaja kune prema euru. Takva politika se provodi zbog povećane neizvjesnosti na tržištima do koje je došlo nakon izglasavanja zakona kojim se izvršava konverzija kredita švicarskog franka u eurske.
Zahvaljujući intervencijama HNB-a, višak gotovog novca u hrvatskom financijskom sustavu kreće se na razinama od 8,5 milijardi kuna, što je daleko više od prosjeka u prvih devet mjeseci ove godine, koji je iznosio 6,4 milijarde kuna.
‘Percepcija rizičnosti države i dalje je visoka, a posljednjih se tjedana dodatno pogoršala. Premija osiguranja rizika već je dvije godine najviša od svih usporedivih zemalja srednje i istočne Europe. Potkraj rujna credit default swap (CDS tj. pokazatelj stupnja rizika od bankrota neke zemlje, op.a.), naglo je porastao, što je reakcija tržišta na neizvjesnost provedbe konverzije kredita u švicarskim francima’, rekao je Vujčić, piše tportal.
Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze otvorila je konferenciju, istaknuvši kako se ove godine u Rovinju okupio rekordan broj sudionika i govornika. Konferencija je naime privukla više od 400 ljudi, po prvi puta nakon izbijanja gospodarske krize.
