Financijski analitičar Hrvoje Japunčić gostovao je u Novom danu i komentirao odluku banaka o ukidanju prešutnih minusa po tekućim računima.
Ja možda uvijek polazim od toga zašto je uopće unesen institut prešutnog prekoračenja. Ako se gleda vremenska dimenzija u godini u Hrvatskoj velika većina poduzeća isplaćuje efektivno 11 dohodaka, a plaću za dvanaesti mjesec dobijete u siječnju iduće godine. U tom prostoru i hrvatske banke su osjetile mogućnost ili potrebu da daju na tržište određeni proizvod, u početku je bio jedan dohodak, s vremenom se počeo povećavati, pogotovo kod stanovništva, koje su banke možda vidjele i kao redovitije platiše nego tvrtke, i raspon je rastao kako u volumenu tako i u kamatnim stopama. To je bio jedan određeni viši ili rizičniji proizvod banaka, rekao je Japunčić.
Nije se složio s mišljenjem predsjednika Hrvatske udruge banaka, Zdenka Adrovića, koji je rekao da su prešutni minusi najrizičniji proizvod banaka, kazavši da je to jedan od proizvoda koji banka veže uz klijenta i da je vrlo malo ljudi koji u banci koriste samo i isključivo taj jedan proizvod.
VEZANE VIJESTI
Objasnio je da je na početku, prije više godina, kad je proizvod predstavljen i ponuđen klijentima, njegova osnovica bila da nadomjesti jedan mjesečni dohodak. Stvar je financijske matematike i izračuna hoćemo li se danas vratiti na taj standard ili ići na, primjerice, maksimalno tri bruto 1 dohotka, rekao je Japunčić.
Što se tiče regulacije Hrvatske narodne banke, Japunčić je rekao da misli da je intencija HNB-a bila da ima sublimitet da proizvod prolazi dio procedure, ocjene rizika, kolateralstva i slično, dok banke taj minus vežu uz prispijeće novca koji klijent dobije na temelju svoga dohotka. “U tom kontekstu, mislim da je 2018. godine, kad je taj dio bio segmentiran, išlo se u onom pogledu da kamatne stope, ne dozvoljava se da ako ima ili nema procjene rizika, da se ide u ekstremne minuse”, rekao je Japunčić.
Istaknuo je da posljednjih godina kamatne stope dosežu vrlo niske razine pa je u tom kontekstu kamatna stopa od, primjerice, 17 posto izuzetno visoka. “Ako pogledamo duži vremenski period, tu je ipak malo drugačija priča. Ono što bih ja danas napravio – išao bih na ograničenje volumena, da dopušteni minus, ne bih razdvajao ove podkategorije, stavio bih da imamo ograničenja do tri dohotka kao takva. Ako klijent ostane bez posla, naravno da se njegov odnos s bankom mijenja, tu treba ostaviti period vremena gdje se on može imati tranzicijski period dok se nađe drugi posao. Osobnog sam mišljenja da bih napravio ograničenje na tri bruto 1, a mislim da bi bilo dobro da postoji visina maksimuma, a sve ostalo da bude prepušteno tržištu i kamatne stope i načina reguliranja onoga što ima banka s klijentima”, rekao je Japunčić.
Financijska nepismenost jedan od uzroka velikog broja minusa
Što se tiče uzroka činjenice da u Hrvatskoj više od 840 tisuća ljudi koristi prešutno prekoračenje računa, Japunčić je rekao da tu postoji i određeni dio financijske nepismenosti, jer ljudi slabije čitaju upute o korištenju bilo čega, pa tako i bankarskih usluga. “Ne smije se gledati jednoznačno, u sadašnjem vremenu ako se i želi regulirati kompletno područje, potrebno je, pogotovo i zato što imamo situaciju covida, da se napravi duži tranzicijski period za reguliranje tog odnosa”, rekao je Japunčić, dodavši da bi banke trebale dati i duži period od godine dana da se podmire dugovanja po prešutnom prekoračenju.
Govoreći o rastu BDP-a od 16 posto, Japunčić je rekao da to i nije baš toliki uspjeh kako se predstavlja. “Baza je niža, niža je osnovica na koju kad imate rezultat rasta bilježite viši rast. Brojke su i više od očekivanja, ali mislim da će biti najkvalitetnija varijanta na temelju cijele godine vidjeti koliko je efektivno došlo do hvatanja oporavka”, rekao je Japunčić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!