Anketa: Građani spremni platiti više za usluge društveno odgovornih kompanija

Biznis 05. lis 202216:16
Izvor: Nathália Rosa on Unsplash / Ilustracija

Istraživanje je pokazalo da je 43 posto Hrvata spremno platiti više za proizvode i usluge društveno odgovornih brandova i kompanija, kao i da postoji ogroman filantropski potencijal i u Hrvatskoj te u čitavoj Srednjoj i Istočnoj Europi. Istraživanje je otkrilo da su građani Srednje i Istočne Europe spremni donirati i dvostruko više nego što su to činili danas.

Sve to će biti prezentirano i u srijedu od strane osnivača think tanka Social Impact Alliance for Central & Eastern Europe, na konferenciji u Zagrebu koju organizira Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj. Istraživanje pod nazivom “Filantropija i korporativna društvena odgovornost u Srednjoj i Istočnoj Europi | Hrvatskoj”, pokazuje jasne indikacije da kompanije žele provoditi društveno odgovorne aktivnosti. No, također pokazuje da te iste tvrtke imaju stvarne barijere, uključujući zakonske i porezne, koje su zapreka tim aktivnostima i njihovoj učinkovitosti na tom području.

“Drago mi je da smo bili dio projekta koji je uključivao tako mnogo organizacija koje imaju utjecaj na hrvatski ekosustav. Rezultat istraživanja definitivno otvara oči poslovnim organizacijama i državnom sektoru. Pokazuje koliko je važna suradnja među tim sektorima kako bi se razvio i ubrzao rad na zajedničkim rješenjima i strategijama potrebnima našem društvu”, rekla je dr. sc. Mirjana Matešić, direktorica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj.

 “Izvještaj o Hrvatskoj dio je šireg istraživanja provedenog u zemljama Srednje i Istočne Europe. Naš cilj bio je identificirati prepreke i potencijalne poticaje za pojedinačne i korporativne donatore te predložiti poboljšanja. Mapirali smo Hrvatsku kako bismo identificirali ključne dionike koji predstavljaju različita okruženja i stajališta. Kao rezultat toga, provedeni su detaljni intervjui sa stručnjacima iz 20 pažljivo odabranih organizacija – javnih institucija, poslovnih mreža, fondova, neprofitnih udruga, akademskih institucija, kao i iz nacionalnih te međunarodnih organizacija koje potiču društveno djelovanje u Hrvatskoj”, izjavio je Konrad Siwinski, stručnjak za istraživanja u Social Impact Alliance for Central & Eastern Europe.

Zbog rata u devedesetima, Hrvatska je određene tržišne procese započela kasnije od većine zemalja u regiji Srednje i Istočne Europe te je još uvijek u fazi tranzicije. Kao rezultat toga, gospodarstvo je raslo u smjeru stvaranja profita, a ne u smjeru održivosti. Međutim, tranzicija u smjeru veće društvene angažiranosti već je vidljiva u Hrvatskoj, a motivirana je povećanom sviješću zaposlenika, investitora i potrošača. Pojedinci i tvrtke postaju sve svjesniji važnosti uzajamne pomoći, posebno nakon događaja posljednjih godina kao što su pandemija Covida-19, rat u Ukrajini i potres na Banovini i u Zagrebu.

“Razvoj održive filantropije zahtijeva pouzdane podatke i razmjenu znanja. Srednja i Istočna Europa, zahvaljujući rastućem potencijalu njezinog društva, ima pravu priliku za nastavak izgradnje kulture filantropije i trajnih društvenih vrijednosti. To je razlog važnosti investiranja u istraživanje koje bi uključilo sve društvene dionike na strateški i dugoročan način” rekla je Liza Belozerova, Senior Managerica u Google.org za Europu, Bliski istok i Afriku.

Hrvatska ima sustav snažne javne podrške socijalnom sektoru, ali nedostaje strateški javni sustav podrške privatnom sektoru. “Porezne olakšice za donatore među najnižima su u regiji Srednje i Istočne Europe i stoga nisu dovoljno motivirajuće. Pravno okružje je također veliki izazov – Zakon je prilično kompliciran, što obeshrabruje kompanije da budu društveno angažirane”, kaže Dora Horvat, starija partnerica/odvjetnica u društvu Ilej & Partneri, u suradnji s Karanović & Partneri.

 Istraživanje je pokazalo da bi uključivanje socijalnih kriterija u javnu nabavu i omogućavanje dodatnih beneficija za kompanije koje ispunjavaju takve kriterije, motiviralo tvrtke da se više uključe u društvenu sferu. Ipak, trenutno nema poticaja za društveno angažirane kompanije u hrvatskom Zakonu o javnoj nabavi.

Druga identificirana zakonska prepreka je naplata PDV-a na pro bono usluge. S obzirom na to da kompanije ne znaju jesu li obavezne platiti PDV na pro bono usluge, i definitivno nisu voljne to činiti, takve aktivnosti obavljaju se izvan sustava i nisu registrirane. Preporuča se prilagodba sustava PDV-a na način da potiče pro bono usluge.

“Tvrtke i pojedinci imaju sve više resursa i volje da učinkovito pomažu neprofitnim organizacijama i javnoj administraciji u borbi s najtežim društvenim i ekološkim izazovima. Olakšavanje toga u interesu je svih nas. Nadamo se da će preporuke, u suradnji s organizacijama koje oblikuju učinke hrvatskog ekosustava, biti od pomoći u određivanju prioriteta i usmjeravanju budućih aktivnosti”, zaključila je Anna Korzeniewska, osnivačica Social Impact Alliance for Central & Eastern Europe.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar