Zakonska obveza dvojnog iskazivanja cijena zbog uvođenja eura trajala je od 5. rujna 2022. godine do 31. prosinca prošle godine, no mnogi i dalje u glavi preračunavaju cijene u bivšu valutu.
Sjednete u kafić, pije vam se kava s mlijekom koja je nekakav standard ovdašnjeg rituala ispijanja kave. Nakon kave ožednite pa u istom kafiću odlučite popiti i pivo, ne neko craft ili uvozno, nego sasvim prosječno domaće. Kasnije ogladnite pa u prvoj pekarnici kupite burek, ne s mesom, nego onaj “obični” sa sirom.
Putem odlučite djecu ili djevojku iznenaditi nečim najjednostavnijim slatkim poput mliječne čokolade no ne baš malom, nego onom većom tablom. Potom putem kući uočite kestenjara na ulici pa se počastite i vrućim kestenima, srednjom mjericom. Navečer odete u kino, na 2D projekciju filma koja je jeftinija. Nakon odgledanog filma opet ogladnite pa se očastite pizzom. Ne nekom snobovskom već sasvim prosječnom, miješanom.
Ovako je to u eurima…
Podvučemo li i zbrojimo sve konzumirano u ovom fiktivnom potrošačkom igrokazu pa ispostavimo račun s prosječnim cijenama svega navedenog, u eurima bi to izgledalo otprilike ovako:
kava 2,10
pivo 3,50
burek 2,30
mliječna čokolada velika 4,40
pizza miješana ili šunka-sir 8,50
kesteni, srednja mjerica 4 eura
kino ulaznica 6,50
U samim brojkama ne doima se preskupo. Možda tek prosječno skupo.
A ovako bi bilo u kunama…
Preračunamo li sve to u bivšu valutu, s poslovičnim zaokruživanjem cijena naviše, izgledalo bi ovako:
kava 16 kuna
pivo 27 kuna
burek 18 kuna
mliječna čokolada velika 33 kune
pizza miješana 64 kune
kesteni, srednja mjerica 30 kuna
kino ulaznica 50 kuna
A pitanje bi glasilo: Biste li sve to platili bez puno razmišljanja da su iznosi u kunama?
Ljudi teško prate rast cijena
Prije isteka obveznog dvojnog iskazivanja cijena u kunama i eurima, a u sklopu procesa prilagdbe uvođenju nove valute, Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HZUP) i stranka Most tražili su da se produlji rok. U Ministarstvu financija tvrdili su da nema potrebe za tim jer je 16 mjeseci prilagodbe bilo dovoljno.
HZUP je proljetos, potaknut pozivima brojnih potrošača koji su zbog stalnih poskupljenja i dalje preračunavali cijene iz eura u kune, proveli anketu u kojoj je 71 posto anketiranih reklo da su dvojne cijene trebale ostati na snazi i ove godine.
“Cijene stalno rastu i nikako ne možemo zapamtiti cijene onih roba koje stalno kupujemo”, kazala je predsjednica HUZP-a Ana Knežević.
“Kad preračunam osjećam se k’o zadnja budala”
“Frustrira me kad preračunam u kune 90 posto onoga što svakoga dana kupim i platim. Popijem kavu za 2,30 eura pa kad skužim da je to skoro 18 kuna i da sam u istom kafiću prije eura pio tu kavu za 12 kuna, osjećam se k’o zadnja budala. A onda opet, k’o zadnja budala, odem u isti kafić jer posvuda je isto”, priznao nam je Dražen iz Zagreba.
Ekonomski analitičar Petar Vušković nedavno nam je dao objašnjenje psihologije nove valute, odnosno fenomena tržišne fatamorgane koja je zavladala nakon uvođenja eura.
“Cijene robe na policama u eurima zadaju nam i dalje dosta glavobolja. Nominalno djeluju kao da su sedam i pol puta niže nego u vrijeme kada smo imali svoju valutu, premda naravno to nije točno. Potrošači se ne snalaze u tom prividu cijene i troše na prehrambene, ali i neprehrambene proizvode. To je tržišna fatamorgana koju trgovci vješto koriste”, kazao je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!