Europi prijeti nestašica dizela. Gorivo je to koje pokreće prijevoz roba i gospodarstvo, zbog čije bi nestašice sve moglo dodatno poskupjeti. Loša je vijest i što zbog rata u Ukrajini dobrih vijesti nema na vidiku!

Nikad skuplji dizel – udarac koji vozači sve teže podnose.

“Manje se vozim, nisu više godine da se vozikam okolo”, rekao je za Novu TV Vilibald iz Zagreba.

“Vozit ćemo se dok se vozimo, dok nećemo, nećemo i zdravo nema druge. Mislim da je 14 kuna puno, a i lako što je 14 kuna nego neće ga ni biti”, komentirao je Hani s Ugljana.

Europi zbog rata u Ukrajini prijeti nestašica dizela koji čini gotovo 70 posto udjela u ukupnoj količini goriva, a koristi ga oko 40 posto europskih automobila i što je najgore gotovo sav teretni prijevoz!

“U tom slučaju će sve stati. Mi nemamo nekakvih alternativnih prijevoza tipa željeznice, da je veliki udio željeznice u prijevozu roba. Tako da se bojim da će biti ozbiljnih problema. U prijevoznom procesu udio goriva nam je sada 60 posto, što je – eto jednostavno nepodnošljivo”, objasnio je za Dnevnik Nove TV reporteru Dinu Golešu Zdravko Bubnić, predsjednik Ceha prijevoznika pri HOK-u.

Nepodnošljivo je stanje i poljoprivrednicima i ribarima kojima je cijena plavog dizela skočila za 100 posto! A sve bi ovo moglo potrajati.

“Iako nema embarga na izvoz nafte i derivata iz Rusije, brodovi nerado ulaze u Crno more gdje plutaju mine. Vrlo su visoke vozarine, osiguravajuće kuće traže puno novaca za osiguranje takvih brodova i tereta. Prema tome, to će trajati dokle god traje rat”, naveo je Davor Štern, stručnjak za energiju.

Štern spas vidi u čim bržoj aktivaciji rafinerije Rijeka.

“Nije do kraja modernizirana, ali proizvodi vrlo kvalitetna goriva tako da mi možemo dočekati turističku sezonu i iduću zimu bez brige”, dodao je.

Većina europskih rafinerija zatvorila se zbog zelene tranzicije EU i ne može se tako brzo pokrenuti.

Koliko toliko dobra vijest za Europu jer i struja poskupljuje je činjenica da je lani u Europi registrirano prvi puta novih električnih vozila više nego onih koje pokreće dizel. Svako peto novo vozilo u Europi je električno, dok je Hrvatska na mizernih tri posto.

Omjer benzinaca i dizelaša u Hrvatskoj je gotovo pola pola.

Benzinci se više voze u Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Šibensko-kninskoj županiji, dok su u Vukovarsko-Srijemskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Krapinsko-zagorskoj dva od tri automobila – dizelaši.