Predsjednik Vlade Andrej Plenković u srpnju 2021. godine govorio je da će pristupanje europodručju donijeti prednosti građanima i gospodarstvu. Isticao je tada da je u novim državama članicama Europske unije iz srednje Europe u razdoblju od uvođenja eura došlo do povećanja bruto plaća znatno više od razine cijena, a to je, po premijeru, upućivalo na to da je životni standard državama zamjetno porastao nakon uvođenja eura.
“Primjerice, Slovenija je euro uvela 2007., a od tada do danas bruto plaće u Sloveniji povećale su se za 48 posto, a cijene za 26 posto. Povoljni su pokazatelji i za ostale države članice – u Slovačkoj su od uvođenja eura do danas plaće porasle za 54 posto, a cijene 20 posto, u Estoniji za 74 posto, a cijene 25 posto, a u Latviji za 67 posto, a cijene 10 posto. Euro je posljednja uvela Litva 2015. godine, a od tada do danas bruto plaće u Litvi porasle su za 59 posto, a cijene za 10 posto”, isticao je Andrej Plenković kako se može vidjeti na mrežnim stranicama Vlade RH.
Prema podacima servisa MojaPlaća, u 2022. godine prosječna mjesečna neto plaća (s uključenim dodacima na plaću) u Hrvatskoj je iznosila 7.522 kune (998 eura), što je 5 posto više nego prethodne godine.
Zanimljivo je da svaki četvrti zaposleni prima plaću od 750 eura ili manje (manje od 5650 kuna), dok svaki treći prima između 750 i 1.000 eura; što čini čak 60 posto ispitanika koji primaju manje od 1.000 eura. Od 1.000 do 1.500 eura prima 28 posto zaposlenih, dok je onih s plaćama preko 1.500 eura (ili 11.300 kuna) malo; svega 12 posto.
Mi smo upitali analitičare hoće i kad će i u Hrvatskoj rasti životni standard i plaće, kako je to zamislio premijer.
Nema rasta bez reformi
Boris Podobnik, iz Udruge Glas poduzetnika i prodekan za znanost na Zagrebačkoj školi ekonomije i manadžmenta za N1 kaže kako je očekivanje rasta plaća i standarda samo zbog ulaska u eurpodručje nerealno.
“Države koje je premijer Andrej Plenković naveo kao primjer rasta plaća, prije ulaska u europodručje napravile su više reformi kako u gospodarstvu, tako i u pravosuđu, obrazovanju i slično. Također, Hrvatska je ušla u europodručje u vrijeme visoke recesije od 13 posto pa rast plaća od 5 posto i dalje znači da ti je standard pao”, kaže Podobnik- Dodaje da možda i bude nekog manjeg rasta paća, ali ne tolikog koliko u zemljama koje su se rapidnije prilagođavale ulasku u europodručje. Napominje da je skeptičan prema brzom uvođenju bilo kakvih reformi s obzirom na to da je vlada “toliko neefikasna da ni poklonjen novac za obnovu nije u stanju potrošiti”.
Branimir Perković, ekonomist i urednik rubrike gospodarstva na portalu Index.hr, također kaže, da zbog nedostatka reformi neće doći do rasta plaća. Naglašava kako ni drugim zemljama koje je premijer naveo da im je ulaskom u europodručje rasla plaća i standard, plaća i standard nisu rasli zbog eura, već zbog reformi koje su oni napravili i koje rade, a koje Hrvatska nije u stanju tri desetljeća provesti.
“Rast plaća nema veze s eurom”
I Ljubo Jurčić kaže kako rast plaća nema veze s uvođenjem eura. Podsjetio je na slučaj Grčke koja je par godina nakon uvođenja eura skoro propala i Italije koja je jedna od osnivačica Europske unije i koja je od samog početka u europodručju pa svako malo ucjenjuje Europsku uniju da joj pokrije ogroman deficit kojeg stvara.
Jurčić kaže da Hrvatska ima slabu produktivnost, a da zbog slabe produktivnosti imamo i slab razvoj, a da razvoj nemamo zato što smo tečaj fiksirali za stranu valutu još 1994. godine. Kaže da je jedan od razloga zbog kojih nećemo imati rast plaća i taj što imamo jako slabu proizvodnja koja nam je propala prvo zbog rata i tranzicije, a kasnije i zbog slabog razvoja.
“Zapad je iskoristio razvoj za smanjivanje troškova proizvodnje. Tako je proizvod koji je 1994. godine koštao 7 kuna na Zapadu sad, recimo, košta 5 dok kod nas, zbog slabog razvoja košta 10. I dok je Zapad tu razliku ulagao u rast plaća i daljnji razvoj, mi nismo mogli ni korigirati vrijednost recimo tečajem koje smom vezali za strnu valutu”, objašnjava Jurčić. Kaže i kako je produktivnost u Hrvatskoj manja od europskog prosjeka te da je to jedan od razloga zbog kojeg troškovi u Hrvatskoj brže rastu nego u Europi te da zbog toga postajemo još manje konkurentni od Zapada. Dodaje i to da kod nas rastu plaće samo zbog toga što nam nedostaje radnika.
“Poslodavci se boje za vlastitu proizvodnju, pa zbog toga dižu plaće, iako nije došlo do rasta produktivnosti”, kaže Jurčić.
“Ulaskom u europodručje u nekim zemljama rasla je plaća”
Ekonomist Damir Novotny je ipak malo optimističniji. Kaže da je činjenica da je ulaskom u europodručje u nekim zemljama rasla plaća i daje primjer nama najbližih zemalja Slovenije i Slovačke.
“Ono što smo mogli vidjeti je da su cijene, nakon ulaska tih zemalja u europodručje, rasle zbog izjednačavanja sa cijanama susjednog ekonomskog područja poput Austrije. No, i plaće su počele brže rasti zbog takozvane konvergencije troškova i plaća”, kaže Novotny.
Dao je primjer Volkswagen grupe koja je imala tvornice u Slovačkoj zbog manjih plaća, no dodaje kako se sad cijena satnice radnika u Slovačkoj približava satnici radnika u Njemačkoj. “To je zakon spojenih posuda. Nemoguće je zadržati radnike u Slovačkoj, ako za isti posao može dobiti veću plaću u Njemačkoj ili Austriji. Takav trend se kod nas pojavio u turizmu. Da bi zadržali kvalitetne radnike, kako ne bi, recimo, otišli u Švicarsku i Austriju morate ih slično platiti, odnosno, morate im rad kompenzirati do one točke koje su u odnosu na troškove žvota njima prihvatljive”, kaže Novotny.
“Grčki sindrom”
Rekao je i da su Slovenija i Slovačka provele tržišne reforme, Slovačka puno brže, dok je Slovenija reforme provodila nakon uvođenja eura te da tih reformi naravno Hrvatskoj nedostaje. “Jako veliki broj poduzeća je u državnom vlasništvu, za razliku od Slovačke i Slovenije, pa hrvatska politika i dalje ima veliki utjecaj na poduzeća, čak i privatna”, kaže Novotny koji u tom vidi jedan od razloga zbog kojeg nema rasta plaća.
Novotny kaže kako se u tome vidi “dualitet hrvatskih građana”. “Svi zagovaraju reforme, a nitko ne želi da ih se provede”, kaže Novotny i dodaje: “mi ulazak u europodručje nazivamo bijegom sa Balkana, a htjeli bi, u smislu produktivnosti i rada, ostati na Balkanu. To je Grčki sindrom, želimo njemačke plaće, a tursku produktivnost”.
U uređenom sustavu, a u takve sustave Hrvati bježe iz Hrvatske, građani koji žele raditi – prosperiraju. “I tu se stvara crta razdvajanja kod naših građana u hrvatskom ekonomskom prostoru između rentijerske ekonomije i ove poduzetničke ekonomije. U Sloveniji prevladavaju mala i srednja poduzeća od kojih su neka vodeća u svijetu”, napominje Novotny.
“Ne trebamo se bojati visokih cijena”
“U tom kontekstu, kao veliki institucionalni iskorak, dobro je što su unatoč vanjskim okolnostima ili baš zbog toga, hrvatske institucije ubrzale ulazak u europodručje. Mislim da je to dobro za većinu hrvatskih građana”, kaže Novotny i dodaje kako će plaće sigurno rasti,
Dodaje da one već rastu za dio hrvatskih građana, naročito pod pritiskom inflatornih trendova
“Vidimo da mnogi mogu zbog svoje produktivnosti pronaći mjesto na tržištu rada u Sloveniji i Austriji, a to će natjerati i naše poduzetnika i poduzeća da dižu plaće i rade na svojoj produktivnosti. To će možda dignuti cijene nekih usluga kako bi se mogle osigurati veće plaće, no ne trebamo se bojati visokih cijena, jer one će donijeti i više plaće”, smatra Novotny.
Kaže kako je, recimo Sloveniji, trebalo vremena da se nakon ulaska u europodručje, ciklus pokrene. “Dobrim dijelom su se zbog ulaska u europodručje povećala strana ulaganja, a što je onda dovelo do povećanja produktivnosti i onda većih plaća i standarda”, rekao nam je Novotny.
Dodaje kako strana ulaganja neće biti problem dovesti u zapadne dijelove Hrvatske no ističe da će ih biti teško dovesti na istok. “Na istoku Hrvatske su najveća iseljavanja i već sad nedostaje radne snage, ali i ulaganja pogotovo u pogledu novih tehnologija poput širokopojasnog interneta i sličnih razvojnih projekata koji bi to područje učinili konkuretnijim i privlačnijim stranim ulagačima”, rekao je Novotny.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!