Uoči svake nove zime iznova se postavlja isto pitanje - koji način grijanja je najisplativiji? To je pitanje još aktualnije od 2022. godine kada je Europska unija zbog agresije na Ukrajinu raskinula s Rusijom većinu energetskih aranžmana, pa tako i za plin kojim se grijala većina kontinenta.
Divljanje cijena energenata od prije dvije gdine u međuvremenu se smirilo, ali neizvjesnost među potrošačima je ostala. Time i pitanje kako je najisplativije grijati se – na plin, struju, drva, pelete, toplinsku energiju iz toplana…
U posljednje vrijeme sve više stručnjaka reći će da su najisplativije dizalice topline iliti toplinske pumpe. To je ekološki čist i jeftin sustav grijanja koji toplinu crpi iz vode, zraka ili zemlje, slično načinu na koji rade klima-uređaji. Osim za grijanje, dizalice topline služe za hlađenje i pripremu potrošne tople vode. Ekološki su prihvatljive jer koriste obnovljive izvore energije, a za njihov rad potrebna je električna energija. Dakle, nije potreban dimovodni otvor niti spremište goriva.
Investicija je velika, ali i ušteda
U usporedbi s drugim načinima grijanja, dizalice topline daju i do četiri puta više topline za isti novac, ušteda je do 70 posto, a vijek trajanja i do 25 godina. Bez obzira na sve to, dizalice topline zasad se u Hrvatskoj ne doimaju još toliko raširenima, a razlog se vjerojatno krije u cijeni. Jednokratna investicija je velika, ali upućeni kažu da se isplativost itekako vidi kad počnu stizati računi.
Prema portalu Trebam.hr, kvalitetna dizalica topline zrak-voda košta od 3.500 eura naviše, dok su dizalice topline zemlja-voda i voda-voda od 5.500 eura naviše. One najkvalitetnije koštaju od 10.000 eura naviše.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u sklopu sufinanciranja mjera energetske obnove dodijeljuje subvencije za dizalice topline i podno grijanje, a ove godine dodjeljivao ih je u najvišem iznosu od 10.500 eura.
“Što je stan veći, dizalica topline je isplativija”
Projektni inženjer tvrtke Klima koncept iz Splita Hrvoje Šerić kaže da prodaja dizalica topline eksponencijalno raste unatrag tri-četiri godine i da se vremenom investicija svakako isplati pod uvjetom da stan ili kuća u koju se ugrađuje ima dobru izolaciju.
“To je način grijanja koji podrazumijeva da se toplina zadržava u prostoriji. Ako imate slabo izoliran objekt pa vam nijedan način grijanja nje efikasan, onda neće biti ni ovaj”, kaže.
Napominje da toplinsku dizalicu, kao i klima-uređaj kojemu je sličan, ne čini samo vanjska jedinica, nego neke elemente treba smjestiti i u unutrašnjost stana ili kuće.
“Što je stan veći, dizalica topline postaje isplativija. U manjim stanovima postavlja se pitanje prostora i montaža je kompleksnija, ali u u 90 posto slučajeva ugradnja je isplativa”, kaže Šerić uz napomenu da se s dizalicom topline troškovi grijanja smanjuju i do 70 posto.
Njihova je mana što im je kompresor relativno bučan pa ga valja smjestiti tamo gdje se buka najmanje čuje. Kao jednu od prednosti Šerić ističe komfor.
“Ljudi danas žele razinu standarda da se ne moraju baviti spremanjem i tovarenjem drva, peleta, lož-ulja i svakih pet-šest dana gledati jel ih ima dovoljno. Kod dizalica topline imate mogućnost putem aplikacije na mobitelu vidjeti koliko ste potrošili toplinske, a koliko električne energije, kolika je temperatura u objektu, može se namjestiti i režim rada… Komfor je neusporediv s drugim načinima grijanja”, ističe.
Za kilovat uložene energije, 3-4 kilovata toplinske
Za pogon dizalica topline potrebna je električna energija što na prvu sugerira visoku potrošnju. Šerić kaže da nije tako.
“One su energetski jako efikasni uređaji u rangu A++ i A+++, što znači da za jedan kilovat uložene (električne) energije dobijete 3 do 4 kilovata toplinske energije. Za objekt za koji vam treba oko 10 kilovata toplinske energije uzmete dizalicu topline od desetak kilovata i ona će u najčešćem režimu rada trošiti 2-3 kilovata, što je prilično isplativo. Usporedimo li to s električnim bojlerom od 80 litara s grijačem od 3 kilovata, on dok radi troši 3 kilovata, a kad ne radi ne troši ništa. Dizalici topline za 3 kilovata toplinske energije treba tri do četiri puta manje uložene energije. To su tehnički napredniji uređaji koji daju puno više energije za onu koja je uložena. Potrošnja struje puno je manja u odnosu na konvencionalne uređaje”, objašnjava.
“Tko ima fotonaponske ćelije za proizvodnju struje, njemu je potrošnja praktički – nula. A ako se još uspije dobiti i subvencija države, onda uopće nema dileme o isplatvosti”, dodaje.
“Jednom kad je uključite više je ne morate gasiti”
Okvirno računajući, Šerić kaže da je u stanu od stotinjak kvadrata s konvencionalnim radijatorima (koji se spajaju na dizalicu topline) ugradnja dizalice topline investicija od oko 10.000 eura.
“No, jednom kad je uključite, na 23 stupnja primjerice, vi je praktički više ne morate dirati, što također ima udio u cijeni. Kroz deset godina to će vam biti isplativo”, kaže.
Prema izračunu portala Trebam.hr, za dobro izoliranu stambenu kuću površine 140 četvornih metara, ulaganje u dizalicu topline zrak-voda od oko 5,000 eura, vrati se u roku od 10-15 godina rada dizalice topline, ako se prelazi sa starog sustava grijanja. S novim sustavom grijanja investicija se isplati još i ranije.
Politika ih “gura”, bit će ih posvuda
Dizalice topline zrak-voda su najjednostavnije za montažu, a najzahtjevnije su zemlja/voda za koje je potrebno ugraditi dubinsku sondu ili horizontalni kolektor u zemlju.
“U novogradnjama se dizalice topline jako dobro prodaju i puno ugrađuju, a zaživljava i ugradnja u već postojećim stanovima. Uzmemo li u obzir i fotonaponske ćelije koje “gura” politika i Europska komisija, vjerujem da će za desetak godina svatko tko u kući ima neki oblik radijatora ili podnog grijanja vezati ih uz dizalicu topline. To je definitvno najisplativiji način grijanja”, kazao nam je Krešić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!