Mikulić: Ovako nizak paušal ne postoji nigdje u svijetu

Gost Pressinga s Ilijom Jandrićem bio je profesor na katedri za turizam Ekonomskog fakulteta u Zagrebu dr. Josip Mikulić.

Turistička sezona – je li uspješna ili neuspješna?

“Treba nas veseliti to što smo imali znatno jače prvo polugodište nego lani. Za cjelokupnu ocjenu treba sačekati kraj turističke godine, međutim, prema zasad dostupnim podacima, zapravo su rezultati dosta dobri. Kada gledamo fizički promet – dolaske i noćenja, zasad smo kod noćenja na pozitivnoj nuli, a kod dolazaka za 1,5 do 2% bolji.

Međutim, ti podaci se aktualiziraju iz dana u dan, a sada nakon vrućeg ljeta smo imali nešto slabiji start, ali su dugoročne najave za listopad da bi opet moglo biti ljepšeg vremena, čak s temperaturama iznad prosjeka, što znači da se i tu može očekivati rast.

“Sve u svemu, sezonu bih ocijenio kao dobru. Ne smijemo zaboraviti da je 2024. prva godina u kojoj su se naši konkurenti vratili na stare razine, a mi smo zbog svog specifičnog geoprometnog položaja u vrijeme korona krize imali sreću u nesreći zato što smo dostupni automobilom, tako da smo za mnoge turiste iz zapadnoeuropskih zemalja bili i jedina opcija. Možda su na korona valu očekivanja bila jako velika i smatralo se da će se tako nastaviti, s jako visokim postocima rasta iz godine u godinu, ali u špici sezone smo izgleda došli do neke saturacije. Neka negativna strana je ta da je i ove godine došlo do rasta u smještajnim kapacitetima. Rasla je konkurencija, ali je došlo do neke stagnacije.

Treba li zaustaviti daljnju apartmanizaciju?

“Možda ju možete zaustaviti nekim dekretom s najviših razina, ali apartmanizacija je pojam koji nosi dosta negativne konotacije, međutim privatni smještaj i smještaj u domaćinstvu nisu sami po sebi ništa loše. Struktura našeg turizma jest takva da imamo visok udio privatnog smještaja. Ono što je loše je da dolazi do nekontrolirane ekspanzije takve vrste smještaja jer je to za mnoge atraktivna opcija za ulaganje. Jasno mi je da mnogi u tome traže priliku, ali problem nastaje kada je udio privatnog smještaja prevelik.”

Gradonačelnik Makarske je rekao da u Makarskoj postoji tisuće stanova u kojima nitko nije pustio vodu. Neki se ni ne iznajmljuju turistima već se koriste kao vrsta špekulativnog kapitala. Koliki je problem da postoje naselja koja su tijekom sezone ili cijele godine prazna?

“Ja sam bio suvoditelj projekta temeljem kojeg se došlo do tog podatka. Bili smo iznenađeni kada smo vidjeli koliko je puno stanova prazno. Kad imate jako puno takvog smještaja u odnosu na druge vrste smještaja i u odnosu na broj stanovnika, onda imate izuzetno visok pritisak od strane turista u sedmom i osmom mjesecu, a kad krene deveti to rapidno pada. Takva mjesta su ostatak godine, nekih sedam ili osam mjeseci, u potpunoj hibernaciji.

Za turističko gospodarstvo i vezane djelatnosti, to postaje problem jer je teško opslužiti tako velik broj turista koji naraste u kratkom vremenu, dok u ostatku godine te potražnje gotovo da uopće nema. Činjenica je da privatni smještaj sam od sebe nema potencijal privući goste u značajnijoj mjeri van sezone kupanja. Druge vrste smještaja kao hotelski to mogu. Kad jedno mjesto ima hotel, on daje određenu živost destinacijama. Ne govorim da je hotelski smještaj kategorički bolji od privatnog. I u privatnom imamo različite varijante. Jedno je kada imate člana lokalne zajednice koji možda izdaje nekoliko kreveta u svojoj kući i živi u kući gdje prima turista. Druga priča je kada taj domaćin nije član lokalne zajednice, nije ni iz Hrvatske, a koristi taj vrlo atraktivan prostorni resurs za ostvarivanje financijskih rezultata.

Najavljuje se povećanje paušala na krevete u turističkom smještaju. Mnogi se žale da je to preveliko povećanje.

“Načelno nisam pobornik povećanja poreznog opterećenja. Smatram da postojeće porezno opterećenje nije malo za Hrvatsku.”

Ali paušali nisu veliki…

“Da pitate 10 iznajmljivača je li postojeći paušal visok, svi će reći da to stvarno nije visok porez. Mislim da tako malen porez na bavljenje turističkim iznajmljivanjem ne postoji nigdje u svijetu. Povećanje koje se sad događa jest veliko, ali zbog toga što je baza u startu bila niska. To je bio nikakav porez.”

Preveliko povećanje ili prihvatljivo?

“Osobno nisam radio nikakve analize, ali sam pročitao članak jednog ekonomskog analitičara i koliko sam vidio, to porezno opterećenje bi se trebalo kretati između 12 i 16%. To je znatno više od malog opterećenja koje je dosad vrijedilo, ali ne vjerujem da će to nekoga dovesti u značajnije financijske probleme.”

Hoće li to na kraju platiti turisti? Hoće li narasti cijene najma?

“Naše turističko tržište formira cijene. Možete tražiti za smještaj onoliko koliko mislite da možete dobiti, tu nema limitacija. Naše turističko tržište je specifično u usporedbi sa Španjolskim, Talijanskim ili Francuskim. 9 od 10 turista koji dođu su iz inozemstva. Cijene se formiraju prema financijskim mogućnostima stranih turista. Tu nema ravnanja prema domaćim turistima koji čine malen udio ukupne potražnje u našem turizmu.”

“S obzirom na negativna iskustva nekih ove godine, mislim da će biti oprezniji u formiranju cijena za sljedeću sezonu. Treba reći i da nisu svi isto prošli. Kvalitetniji smještaj nije imao nikakvog problema i postigli su znatno bolje rezultate nego prošle godine. Ukupno je broj kreveta porastao za 35 000 kreveta samo u jednoj godini, a u zadnjih sedam godina je privatni smještaj porastao za 60%.

Koliko je hotelski smještaj rastao?

“Puno manje. Što se udjela privatnog smještaja u našem turizmu tiče, mi smo apsolutni rekorder u Europi, možda i u svijetu. Nisam čuo za primjer gdje taj omjer ide toliko u stranu privatnog smještaja.”

Ministar turizma apelira da se više ne dižu cijene, jesmo li preskupa destinacija?

“Jako puno smo poskupjeli. Ministar ne može narediti nekome da to ne čini, ali ja bih taj apel poistovjetio s nekakvim savjetom. Usluge i smještaj osrednje ili slabije kvalitete će tu izvisiti. Cijene rastu, poslovanje raste, ali treba biti realan. Sva konkurencija se vratila i treba sebe dobro procijeniti. Sve do ove godine smo imali nekakvu prednost zbog postpandemijskog šoka na globalno turističko tržište. Uz to, jedan aspekt koji se manje spominjao je da smo ove godine imali Europsko nogometno prvenstvo u Njemačkoj. S tog tržišta nam dolazi najveći broj turista, a imali smo i Olimpijske igre u Parizu i sigurno su ti posebni i izvanredni događaji jedan dio potražnje odvukli od Hrvatske.”

9 od 10 gostiju iz inozemstva. Domaći gosti, ako nastave cijene rasti i ako nemaju svoju nekretninu na moru, teško će moći ljetovati na Jadranu. Postaje li Hrvatska nedostupna Hrvatima?

“Taj trend podizanja cijena, koji se sigurno jednim dijelom može opravdati, je onemogućio jednom dijelu domaćeg stanovništva da si priušti ljetovanje onakvo na kakvo su ranije naviknuli.

Naravno da će gledati više na konkurentske destinacije. S druge strane, imamo i visok udio nekomercijalnog smještaja, puno toga u vlasništvu građana i RH. Puno ljudi poznaje nekoga tko ima svoj smještaj pa možemo reći da na taj način, značajan dio domaćih turista može ostvariti svoje ljetovanje na Jadranu. Što se samih brojki tiče, to se ne odražava na statistici. Prema zadnjim podacima koje sam gledao, nije došlo do pada domaćih gostiju. Uvijek smo značajno tržište za naš domaći turizam.”

Cilj je da nemamo masovni turizam za srednju klasu nego da bude sve elitniji, ali ne može cijela obala biti takva. Vidimo da u zadnjih pet godina značajno pada broj Talijana i da se mijenjaju zemlje iz kojih dolazi najveći broj turista. Dolazi li tu do nekih poremećaja? Jesmo li postali skupi za Talijane?

“Talijani su specifično tržište. Oni vole dobru hranu i piće i mnogi Talijani ostaju u Italiji, gdje smatraju da mogu bolje pojesti za iste cijene. Druga tržišta su zato porasla, kao poljsko, mađarsko i američko tržište. Dolazi do određene promjene, ali ne može sve biti elitno. Čak u nekoj destinaciji kao što je Rovinj, koju bismo ocijenili kao upscale, opet ima svega i svačega. Po meni je najveći problem prevelika masovnost.”

Kako to riješiti? Ubija li to doživljaj? U Dubrovniku imamo problem kruzera. Neki se vesele da im dolaze kruzeri, ali treba li tu ići na neka ograničenja?

“Treba za početak znati koliko turista može stati u pojedinu destinaciju, a da ne dolazi do pucanja struje, vode, redukcija, padanja električne mreže. To su u današnjem turizmu značajni problemi i u potpunoj su suprotnosti s visoko kvalitetnim turizmom. Iz masovnosti proizlazi jako puno problema i svi koji se bave iznajmljivanjem danas, njima bi trebalo biti u interesu da se to lagano uspori.”

“To se dogodi kada imate jako atraktivnu destinaciju i gdje s povoljnim letovima možete razviti značajne tokove prema takvim destinacijama. To postaje problem za lokalno stanovništvo koje više ne može s tim živjeti. Netko tko je u praksi i tko se bavi rentanjem će reći da je to malo idealistički, ali prema Svjetskoj turističkoj organizaciji, smisao turizma je da prinese blagostanju lokalne zajednice. Turizam se odvaja u prostoru lokalne zajednice i utječe na sve pore života.”

Split ima problem gentrifikacije. Stara jezgra ne samo da gubi stanovništvo i prestaje biti ono zbog čega je bila zanimljiva turistima, nego nema priuštivih stanova za mlade obitelji pa se sele u okolne gradove. Ima li tu rješenja?

“Hrvatski kontekst je zbilja specifičan u globalnim razmjerima. Tu se gradi samo za dijeljenjei tu se stanovi prazne dobar dio godine kako bi se kratkoročnim najmom moglo zaraditi više. Ja i tu mogu razumjeti poduzetnike, ali sa stajališta struke je apsolutno neprihvatljivo da imamo u značajnijoj mjeri stanove koji bi trebali služiti stanovanju, a služe za turiste.”

Najavljeni model da će se morati dobiti pristanak svih susjeda da se stan iznajmljuje kratkoročno – dobar model?

“Bio sam iznenađen. Ne bih nikad očekivao da to tako nečeg dođe. Ovo što je sad najavljeno, i kroz podizanje paušala i kroz Zakon o upravljanju zgradama, to je nepopularno dobrom dijelu stanovništva koje se bavi iznajmljivanjem. Međutim, to je bilo prijeko potrebno napraviti. Cijene nekretnina rastu do te mjere da prosječni mladi čovjek ne može ni sanjati o njima.”

Što mislite o porezu na nekretnine? Je li problem što su tako velike razlike, od 60 centi do 8 eura po kvadratu?

“Ne bavim se detaljno javnim financijama, ali u ovom kontekstu mi je to jako zanimljivo. Moram reći da mislim da je dobro da uvodimo taj porez. Drago mi je da donja granica nije 0, ali pitanje je što će lokalne zajednice činiti. One na koncu i jesu one koje bi trebale donositi svoj stav o tome treba li to biti 5, 7 ili 1 euro. Čuo sam i da će se unutar gradova moći odrediti različite razine za određene kvartove i ulice. Ne vjerujem da će to dovesti ijednog vlasnika nekretnine u kojoj ne živi u neke značajnije financijske probleme.”

“Dobro je, sa strane turizma, što se ide u destimuliranje daljnjeg privlačenja investicija u privatne smještajne kapacitete. Kakav će bit efekt, teško je reći.”

Novi zakon o turizmu daje veće ovlasti turističkim zajednicama. Već se sad pokazuje da sve turističke zajednice nemaju dovoljno stručnog kapaciteta za takve stvari. Kako će se to rješavati?

“Ovo što se trenutno događa u našem turizmu su vrlo značajne promjene. Zakon o turizmu, koji bi mogao biti u nekim aspektima i rigorozniji, bih cijenio kao vrlo progresivan pristup problemu koji je u Hrvatskoj dosta izražen. Pored pravilnika kojima se definira kako bi takvi dokumenti trebali izgledati se pripremaju i upute. Prošli petak je Institut za turizam slavio 65 godina svog rada. Djelatnik sam i Instituta za turizam pa je tad ministar u svom početnom obraćanju spomenuo da su u pripremi i upute za izradu tih izračuna te edukacije. Vjerujem da to nije nesavladiv posao.”

Imamo različite vrste turizma u različitim lokacijama. Neki gradovi imaju problem tzv. party turizma, primjerice Hvar, Split. Koliko je to loše za destinaciju?

“Takvu vrstu turizma imamo u mnogim destinacijama. Kada prilagodite turističku ponudu onome što takvi turisti žele, dobro ste povezani zračnim putem i imate ponudu noćnih klubova i festivala, naravno da će to privući i taj segment turista. Ne bih rekao da je to nešto loše. Treba biti svjestan da neće svi biti mirni i da može doći do nereda, ali to su sve posljedice sve veće atraktivnosti Hrvatske.”

Turizam i ugostiteljstvo imaju problem s nedostatkom radne snage pa se tu, uz građevinu, najviše uvoze stranci. Je li rješenje povećati plaće?

“Je, s time je trebalo davno krenuti. Poslodavci koji imaju potrebu za sezonskom radnom snagom su prije mogli birati, ali to se promijenilo s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Ako ta plaća nije na razini na kojoj bi trebala biti da privučete kvalitetan kadar, ta će osoba otići u drugu zemlju.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.