Ekonomski analitičar Damir Novotny je u N1 Studiju s Ilijom Radićem razgovarao o visokim cijenama nekretnina, padu prodaje nekretnina kao i o problemu sive ekonomije u Hrvatskoj.
Rast cijena nekretnina
“Ne samo da su cijene rasle, nego se i potražnja saturirala. Dakle potražnja je u jednom trenutku bila pregrijana zbog ulaska u europsko monetarno područje, zbog konverzije te sive ekonomije koja je u Hrvatskoj izražena. Taj novac se polako pretvarao u nekretnine. Danas Hrvatska narodna banka ima jasne podatke o tome kako je nekoliko milijardi kuna i dalje nerazmijenjeno u eure”, istaknuo je Novotny.
“Ponuda je bila pogotovo loša u gradovima. Split, Zagreb i Rijeka doživjeli su nagli rast potražnje pa nagli rast cijena. To se nije dogodilo u Virovitici, u Osijeku i nema govora da bi središnji i istočni dio Hrvatske imao tako snažan rast cijena nego upravo ovi gradovi te Jadranska Hrvatska”, rekao je Novotny naglasivši kako je i zagrebački potres još jedan razlog visokog porasta cijena nekretnina u Zagrebu.
“Oni koji su kupovali stanove a da nisu pitali za cijenu nisu namjeravali uopće stanovati nego su ili htjeli iznajmljivati ili su htjeli špekulirati. Sad imamo realnu potražnju koja se ne može odlučiti kupovati stanove po ovakvim cijenama i tu dolazimo do čekanja… Sad imamo realnu potražnju, što su mladi ljudi koji ne mogu kupovati stanove po ovakvim cijenama i zato dolazimo do čekanja”, pojasnio je Novotny.
Sad dolazimo do saturacije jer se potražnja koja se događala prošle godine smanjila, a realna potražnja, dakle mladi ljudi koji žele stanovati u stanovima, nisu u stanju platiti te cijene.
Komentirajući porast prodaje skupljih stanova Novotny je istaknuo kako je to dokaz da mladi ljudi nemaju novaca da bi kupili stanove dok oni koji imaju viška novca ga pretvaraju u nekretnine što je prema njemu “logika koja traje već stotinjak godina”.
Problem rentijerske ekonomije
“Najtraženije su nekretnine one koje se mogu rentati i ta logika rentijerske ekonomije prevladava. To je zbog toga što rentijerski lobi desetljećima sudjeluje u kreiranju vladinih poreznih politika, pa je notorna činjenica da rentijerstvo nije porezno opterećeno i nekretnine su porezna oaza”, rekao je Novotny koji je istaknuo kako će građani slijediti ovu logiku jer nemaju druge opcije za ulaganje.
“Nekretnine su špekulativna ulaganja koja na nacionalnoj razini ne donose dodatnu vrijednost. Mi nismo uspjeli stvoriti dinamično tržište kapitala, zbog toga što je država ustezala uključiti velika državna poduzeća na tržište kapitala” dodao je Novotny.
Novotny se osvrnuo i na tezu prema kojoj cijene nekretnina rastu jer se povećao broj stranaca koji kupuju nekretnine u Hrvatskoj.
“To je jako neargumentirana teza i to jednostavno nije točno. Ako smatramo našu dijasporu strancima to je dijelom točno. Ulaganja koja se događaju su iz Europske unije i mi nemamo nikakvo pravo njih prozivati ili prebrojavati jer građani Europsko unije imaju prava ulagati u Hrvatsku”, ocijenio je Novotny.
Problem sive ekonomije
“Prema istraživanju Sveučilišta u Linzu Hrvatska uz Tursku ima najvišu razinu sive ekonomije, čak 30 posto BDP-a. To se prepoznaje u svim djelatnostima. Područje sive ekonomije kreira štednju koja se mora negdje investirati, najčešće nekretnine jer je to najlakša investicija”, rekao je Novotny.
Kao potencijalno rješenje problema sive ekonomije Novotny navodi kako je porez na nekretnine nužan.
“Hrvatska je jedina zemlja u Europskoj uniji koja nema porez na nekretnine. Vrlo često su vladini ministri odlagali porez na nekretnine pod izlikom da je to štednja. To nije štednja. Nekretnine su nekretnine. Taj porez je političko pitanje i sad bi bilo vrijeme za Plenkovićevu vladu da se odlučena taj potez, jer on valjda ne računa na četvrti mandat pa može povlačiti snažnije poteze kao što je uvođenje reda u nekretninskom tržištu”, ocijenio je.
Novotny je dodao i kako bi porez na nekretnine uveo red u nekretninskom sektoru i kako bi uz porez, gradovi i jedinice lokalne uprave trebali stvarati ponudu nekretnina.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare