Ministar financija Marko Primorac još razmišlja o tome hoće li uvesti jednokratni ekstra porez na dobit banaka nakon što je taj potez povukla Italija, ali na pitanje N1 hoće li ponuditi oguljenim štedišama novu narodnu obveznicu, odgovara da zbog posljedica monetarne politike ECB-a priprema sustav koji će građanima omogućiti ulaganje i u kratkoročni državni dug. Detalje će objaviti za nekoliko tjedana. Stručnjaci to pozdravljaju i kažu da sustav mora biti jednostavan, bez posrednika i široko dostupan. Kamata će, jasno, biti osjetno iznad one koju na štednju nude banke, a kod narodne obveznice iz ožujka ove godine je 3,65 posto
Reakcija na veliki skok profita banaka u Hrvatskoj mogla bi biti uvođenje ekstra poreza za 2023. godinu, kao što je to najavila Italija, ali također i to da će građani svoj novac, koji praktički beskamatno drže u bankama, moći ubuduće ulagati u kratkoročni državni dug, kako proizlazi iz odgovora Ministarstva financija za N1.
To bi značilo da će, nakon što im je ove godine bila ponuđena tzv. narodna obveznica, građani kupovati i druge državne dužničke vrijednosne papire, ali s kraćim rokom dospijeća (do godinu dana), a kamata bi trebala biti osjetno iznad one koju banke nude na oročene depozite.
Procedura mora biti jednostavna
Detalje o visini mogućeg dodatnog poreza na dobit banaka, kao i planirani iznos izdanja duga ili kamate još, međutim, u Ministarstvu ne otkrivaju. Oko potonjeg su nam tek poručili da, pored narodnih obveznica, već nekoliko mjeseci rade na „razvoju sustava koji će omogućiti građanima ulaganje i u kratkoročni državni dug, o čemu će izvijestiti detaljnije u narednim tjednima”.
Procedura bi u svakom slučaju, kažu nam stručnjaci, trebala biti jednostavna, a dodaju da u nekoliko europskih zemalja građani u pošti ili bankama mogu kupovati takve vrijednosne papire, što znači da su im široko dostupni.
Obratili smo se Ministarstvu financija jer nas je zanimalo na koje načine i kada država misli odgovoriti na to da su – nakon što je Europska središnja banka lani podigla ključne kamatne stope kako bi utjecala na snižavanje inflacije – značajno porasle kamatne marže i dobiti banaka dok su štediše i dalje na gubitku, te da li će možda među svoje „protumjere” ministar financija Marko Primorac uključiti i izdavanje nove narodne obveznice. U prvu su građani ove godine uložili 1,335 milijardi eura uz prinos od 3,65 posto, ako zadrže dvogodišnju obveznicu do dospijeća, a ukupno izdanje je bilo teško 1,85 milijardi eura iako je interes bio daleko veći. Ekonomisti s kojima smo razgovarali pitaju se, uostalom, zašto država već ranije nije svoje zaduživanje realizirala na domaćem tržištu gdje postoje veliki viškovi novca.
Trenutno kao kratkoročni državni dug postoje „trezorci”, kako se kolokvijalno nazivaju trezorski zapisi koje izdaje Ministarstvo financija. Za njih održava aukcije, a trenutno to radi preko elektroničkog Bloomberg aukcijskog sustava (BAS) za registrirane korisnike, institucionalne ulagače. Za potrebe „narodnih trezoraca” – ako ih tako možemo nazvati jer službeni naziv nije poznat – Ministarstvo radi na razvoju sustava u kojem će moći sudjelovati građani. Inače, posljednja aukcija trezorskih zapisa, dakle kratkoročnog duga države, održana je početkom svibnja, a izdanje je bilo teško 921 milijun eura, kako je objavljeno na stranicama Ministarstva financija Pritom je na rok dospijeća od pola godine kamata bila 3,2 posto, a na godinu dana 3,5 posto. Saldo upisanih „trezoraca” je nakon te aukcije 2,32 milijarde eura.
HNB će umjesto u državni proračun, svoju dobit dati bankama
Vezano za aktualni snažni rast bankarskih profita, valja reći da je on rezultat rasta kamata na kredite uz istodobno zadržavanje izrazito niskih kamata na štednju, ali također i toga što središnja banka, prema politici ECB-a, poslovnim bankama plaća visoke kamate na deponirani višak likvidnosti koji drže na računu kod HNB-a. Prema dostupnim informacijama, ove godine bi se ukupni iznos tih kamata mogao popeti na čak 460 milijuna eura.
Slična stvar se događa i u drugim članicama eurozone, a talijanska desna vlada je ovog tjedna najavila da će bankama uvesti ekstra porez od 40 posto kako bi, objavili su, tim novcem pomagali talijanskim građanima pogođenim rastom životnih troškova. Dan nakon potresa koji je ta vijest izazvala na europskim burzama, gdje su pale cijene dionica banaka, Talijani su malo ublažili „ugriz” dodatnog poreza, objavivši razne limite uz koje će se primjenjivati. I dalje ipak postoji niz nejasnoća oko obuhvata mjere, pa onda i oko toga na koliko ekstra prihoda talijanska država tu računa.
Za Hrvatsku je taj potez kao „crvena krpa” jer banke u talijanskom vlasništvu, Zagrebačka i Privredna, drže lavovski dio domaćeg tržišta te se stoga i veliki dio dobiti bankarskog sektora preko dividendi prelijeva u Italiju. Apsurd je sada u tome što u „prelijevanju” uvelike sudjeluje i HNB s golemim iznosom kamata koje uplaćuje bankama, što će pak smanjiti iznos dobiti HNB-a koju ona daje u državni proračun (ako je uopće bude).
Ministar Primorac sada u medijima objašnjava kako već mjesecima na sastancima u eurozoni on govori o tim posljedicama – značajnom povećaju dobiti bankarskog sektora u 2023. godini – nakon promjene u monetarnoj politici ECB-a, a u prvom redu zbog povećanja stope po kojoj se ukamaćuje višak likvidnosti poslovnih banaka. Sada je ta kamata 3,75 posto.
Ivanković: U eurozoni se zbiva porezni grabež
Treba li ona postojati i biti baš tolika, da li je to ECB morao tako odlučiti? Ne, kažu ekonomisti, ta kamata na pasivna sredstva iznad obvezne pričuve čak nije niti „općeprihaćeni instrument”, kako u svom tekstu na portalu Ideje.hr razlaže Viktor Viljevac, magistar ekonomije i asistent na Katedri za makroekonomiju i gospodarski razvoj Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. No, Primorčeva upozorenja i pozivi na raspravu očito do sada nisu rezultirali promjenom, hrvatski utjecaj je za to premalen, a dodatne poreze na banke već su primijenile ili odlučile primijeniti Španjolska, Mađarska, Češka i Litva.
Željko Ivanković, urednik portala Ideje.hr i ekonomski analitičar, napominje da Hrvatska narodna banka „više ne može samostalno odlučivati o visini kapitalnih zahtjeva prema bankama kojima ih je prije ulaska u eurozonu učinio najkapitaliziranijima na svijetu”. Hrvatske institucije, kaže, više nemaju iste ovlasti u bankovnom sustavu te „ulazak u eurozonu sada pokazuju svoju dubinu” o kojoj nije bilo dovoljno riječi u javnoj raspravi prije uvođenja eura. Komentirajući višak likvidnosti koji banke dobro ukamaćuju i tako stiču laku dobit, pa je to uz rats kamatne marže potaklo talijansku vladu (i nekoliko drugih članica EU-a) da uvede jednokratni ekstra porez, Ivanković ističe da se tako iskorištava i produbljava segmentacija bankarskog tržišta u Europi i, zapravo, provodi „porezni grabež među zemljama”. Očekuje, naravno, da će i hrvatsko Ministarstvo financija reagirati sličnom mjerom. Postavlja se, doduše, pitanje kako će reagirati vlasnici hrvatskih banaka u talijanskom vlasništvu, a mogu ih, recimo, pretvoriti u svoje podružnice i time izbiti iz hrvatskih poreznih škara. Takva je opcija za Zagrebačku banku prije sedam-osam godina navodno i bila na stolu, ali je odbačena.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare