Hrvatska je na globalnoj ljestvici konkurentnosti za 2022. godinu Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne na 46. mjestu od 63 analizirane zemlje, ostvarivši tako skok za 13 mjesta, uz napredak po svim čimbenicima konkurentnosti, objavljeno je u srijedu.

Prva je Danska, dok je Hrvatska doživjela najveći ovogodišnji rast, pomaknuvši se s 59. na 46. mjesto i napredujući po svim čimbenicima konkurentnosti. To bi moglo biti povezano s poboljšanjem poslovnog raspoloženja zbog nadolazećeg pristupanja zemlje europodručju, ocjenjuju iz Svjetskog centra za konkurentnost (WCC).

Ljestvica konkurentnosti IMD-a uključuje 333 kriterija od kojih se dvije trećine odnose na statističke podatke, a trećina na istraživanje mišljenja gospodarstvenika, koje je provedeno u prvom dijelu ove godine.

Metodologija IMD-a temelji se na analizi četiri faktora konkurentnosti – gospodarskog rezultata, efikasnosti javnog sektora, efikasnosti poslovnog sektora i infrastrukturi, pri čemu se koristi 20 indeksa, pet za svako područje.

Kada je riječ o gospodarskom rezultatu, Hrvatska je zauzela 32. mjesto, u odnosu na 50. mjesto u 2021. godini. Po pitanju efikasnosti državnog sektora skočila je s 57. na 46. mjesto, efikasnosti poslovnog sektora s 64. na 49. mjesto, a infrastrukture s 50. na 45. mjesto.

Promatrajući pomnije faktore odnosno 20 indeksa konkurentnosti, Hrvatska je primjerice u području međunarodne trgovine zauzela peto mjesto, razine cijena (15.), stranih ulaganja (56.), javnih financija (40.), porezne politike (48.), produktivnosti i efikasnosti (37.), u području prakse upravljanja (58.), tehnološke infrastrukture (44.), zdravlja i okoliša (37.), obrazovanja (42.) …

Ispitanici u anketi su kao najveću prednost hrvatskog gospodarstva izdvojili vještu i kvalificiranu radnu snagu, a na drugom mjestu je visoka razina obrazovnog sustava.

“Raduje nas iznimni rast Hrvatske na Svjetskoj ljestvici konkurentnosti (WCR). Nakon dvije pandemijske godine i dva razorna potresa, ovakav rast veseli i pokazuje iznimnu otpornost hrvatskog gospodarstva. Očekivane prednosti ulaska u europodručje, šengenski prostor, ali i proces pristupanja OECD-u,  doprinijele su pozitivnim promjenama u hrvatskom gospodarstvu koje je zabilježila Svjetska ljestvica konkurentnosti,“ izjava je v.d. predsjednika Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivana Mišetića koja se prenosi u priopćenju.

Uspon konkurentnosti istočne Europe

Danska je na prvom mjestu, po prvi puta u 34-godišnjoj povijesti ljestvice, nakon što je 2021. godine zauzela treće mjesto, Švicarska je pala na drugo mjesto, Singapur se vratio na treće, Švedska je četvrta, Nizozemska šesta, Finska osma, Norveška deveta, a SAD deseti.

Zapadna Europa i Sjeverna Amerika nisu zabilježili značajnije poraste, no zato je istočna Europa doživjela uspon konkurentnosti, pri čemu joj je prosječna pozicija konkurentnosti porasla na 40. mjesto, navedeno je u objavi.

Iz IMD-a su istaknuli da bi napori da se ograniči utjecaj tvrtki na okoliš mogli biti osujećeni zbog sve većih inflatornih pritisaka i geopolitičkih sukoba, pri čemu inflatorni pritisci imaju veći utjecaj na poduzeća, a time i na konkurentnost nacionalnih gospodarstava.