Jedna pozitivna gospodarska priča. Šibensko brodogradilište Iskra u vlasništvu Slovenaca dokaz je da brodogradnja u Hrvatskoj nije izumrla, ali i da se u toj branši može raditi u plusu. Posla imaju preko glave. Narudžbe stalno pristižu, navozi su krcati, a skoro su popunjeni i svi kapaciteti za remontnu sezonu. No, imaju jedan veliki problem - radna snaga. Natječaji su otvoreni, no nitko im ne dolazi.
Kruno je sa samo 20 godina postao glavni i odgovorni u Iskri za ovaj stroj koji kodnim naredbama reže aluminijski lim. Srce je to proizvodnje brodova koji se ovdje rade isključivo od aluminija izrezanog upravo kod Krune.
vezana vijest
“Izašao je natječaj u firmi za skladištara, prijavio sam se. Iskočila je prilika da firma kupi i uloži u ovaj stroj i odabrali su mene pošto sam te struke”, priča voditelj CNC stroja brodogradilišta Iskre Kruno Jurčević.
Navozi šibenskog brodogradilišta puni su do kraja godine. Pri kraju je i popuna kapaciteta za remontnu sezonu. Trenutno je zaposleno 178 radnika, no nedovoljno za obujam posla.
“Za mene kao čovjeka koji vodi firmu događa se onaj najgori scenarij, a to je da imamo posla unaprijed u pipelineu, ali na žalost nemamo dovoljno radne snage i kapaciteta da to izvršimo”, kaže direktor brodogradilišta Iskra Roko Vuletić.
Zbog toga su morali posegnuti za stranom radnom snagom.
“Dobro mi je raditi u brodogradilištu Iskra jer mi je dobra plaća. Na Filipinama plaća je mala, ovdje mi je bolje”, govori zavarivač Arnold Orizal s Filipina.
Odaziv naših ljudi je slab, unatoč uvjetima i iznadprosječnim plaćama koje, kako kažu, nude. Pokušali su povući radnike iz Brodosplita, no bezuspješno.
“Istina je nažalost da su nam se od svih tisuću i nešto radnika Brodosplita koji su ostali bez posla javila tri radnika iz Indije koji su na dan kad im nije isplaćena plaća dali otkaz i počeli tu raditi”, navodi direktor Vuletić.
Jedan od njih je Kaxman.
“U Indiji nema puno posla. Ovdje se može kontinuirano raditi godinu ili dvije. Dok u Indiji dva ili tri mjeseca. Ovdje je puno bolje”, kaže zavarivač Kaxman Isaru iz Indije.
Brodogradilište je angažirala i država. Jedan brod za MORH te šest brodica SAR koje je naručilo Ministarstvo zdravstva.
“Brodice će biti duge petnaest metara, plovit će brzinom trideset pet čvorova, sagrađene od aluminijskih legura i maritivne sposobnosti da su nepotopive. Nadamo se dogodine do devetog mjeseca da će svih šest brodova biti isporučeno”, objašnjava voditeljica ureda Uprave Olga Pešo.
A glavna i odgovorna za njih je žena.
“To su brze brodice koje će izlaziti i spašavati ljude kada su najteži uvjeti na moru”, dodaje voditeljica projekta SAR Ivana Morosavljević.
Na pitanju slušaju li ju s obzirom na to da je žena, kaže kako ima osjećaj da slušaju više žene nego muškarce. “Tako da mislim da nam super ide”.
Da im ide dobro pokazuju i brojke. Godišnji im je prihod 20 milijuna eura. Jedan od recepata uspjeha je kvaliteta proizvoda i radna snaga, kaže prvi čovjek Iskre.
“Imamo uhodanog klijenta kojem isporučujemo kvalitetne proizvode. Klijent se vraća, plaća nam fer cijenu za ono što radimo i onda nema straha. S druge strane svoje zaposlenike također tretiramo fer i korektno”, ističe direktor Roko Vuletić.
Na žalost, ovo je još jedan pokazatelj da kadar radnika potrebnih za razvoj brodogradnje u Hrvatskoj polagano izumire, pogotovo nakon što su kvalitetni radnici iz Uljanika otišli mahom u susjednu Italiju, a sličan scenarij čini se čeka i Brodosplit.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare