Švicarska - zemlja financijske stabilnosti i pouzdanosti, u kojoj je sve uvijek pomalo dosadno. To možda više i nije tako. Credit Suisse, 19. najveća banka u Europi, dramatično je propala i tako postala najveća žrtva u bankarskoj industriji još od krize 2008., a raste strah da bi ona mogla biti tek prva u lancu koji obuhvaća čitav svijet.
Uostalom, već smo gledali ovaj film i nije bio lijep, piše Politico.
Ako dosadna, sigurna Švicarska ne može spasiti svoje banke, tko onda može?
Kako bismo shvatili što se zapravo dogodilo, zamislimo brzinski sklopljen brak. U nedjelju su švicarske vlasti osakaćenu banku u Zurichu natjerali da uđe u partnerstvo s dugogodišnjim rivalom UBS-om. Odluka je bila povijesna: 3 milijarde franaka težak dogovor zbog kojeg su svi – barem na par sati – mogli prodisati.
Cilj je bio zaštititi investitore i štediše i spriječiti bankarsku krizu. To je i postignuto, barem privremeno.
Ipak, kao i obično, vrag se krije u detaljima. Dok su tržišta kružila oko lešine Credit Suissea, počeli su zvoniti alarmi za uzbunu.
‘Ne radite to’
Moguće je da je način na koji je strukturirano spašavanje ove banke zapravo samo pogoršao stvari.
Od financijske krize prije 15 godina, regulatori pokušavaju spriječiti da financijske institucije prenose svoje probleme na druge tjerajući da gubitke podnesu vlasnici obveznica umjesto štediše i naposljetku porezni obveznici.
Ipak, čak i oni koji su držali najriskantnije obveznice bili su uvjereni da neće biti pogođeni dokle god račune prvo ne plate dioničari.
U slučaju Credit Suissea, švicarski regulatori naglavačke su okrenuli ovaj okvir i prvo “očistili” vlasnike obveznica, što je prouzročilo paniku u cijelom sustavu.
“Oni koji su imali kontakt s regulatorima pokušali su ih spriječiti da to naprave, upravo iz ovog razloga,” rekao je za Politico stručnjak za likvidnost banaka u Međunarodnom monetarnom fondu, koji je želio ostati anoniman.
Ovo je tipičan primjer kako se zaraza širi kroz sustav. Ako investitor odjednom pomisle da su njihove obveznice riskantnije nego inače, to može dovesti do masovne prodaje, što snižava cijene i potkopava povjerenje u čitav sustav.
Ako neočekivano brisanje vrijednosti obveznica dovede do široke promjene cijena, banke bi mogle svjedočiti značajnom porastu troška njihovog financiranja, što bi moglo pogoršati već postojeće probleme, upozoravaju analitičari u JP Morganu.
Kako bi smirili živce nakon švicarske odluke, trio europskih nadzornih tijela – Jedinstveni sanacijski odbor, Europsko bankarsko tijelo i nadzorni ogranak ECB-a – objavili su zajedničku izjavu kako bi primirili investitore, obećavši im da će dioničari prvi stradati u slučaju propadanja banaka u EU.
Engleska centralna banka uskočila je u taj vlak. “Posjednici takvih instrumenata trebali bi očekivati da će biti izloženi gubicima u rješavanju ili nesolventnosti prema redoslijedu svojih pozicija u ovoj hijerarhiji”.
Jednostavnije rečeno: Molimo vas, nemojte paničariti.
Stabilnost sustava?
Ipak, kolaps Credit Suissea otvara ozbiljna pitanja o tome je li sustav uopće bio onako stabilan kako se u početku mislilo.
Regulatorne mjere pokazivale su da je banka dobro kapitalizirana i da ima više nego dovoljno imovine koju može unovčiti. To bi moglo značiti da pravila uvedena nakon 2008. nisu toliko dobra kako se vjerovalo. Ako je to slučaj, moguće je da nam se spremaju ozbiljne nevolje.
Utješno je ipak što je slučaj Credit Suissea jedinstven. Njeni problemi počeli su davno i nisu slični onima koji su doveli do nedavne propasti kalifornijske banke Silicon Valley Bank.
Švicarske vlasti potvrdile su da banka nije bila izložena većim kreditnim stopama kao što je bio slučaj s SVB-om u trenutku kada su prošlog četvrtka odlučili poduprijeti banku injekcijom od 50 milijardi švicarskih franaka.
Kada taj pokušaj smirivanja panike nije uspio, tržišta su se okrenula dubljim problemima ove banke.
Stvari su dosegle vrhunac prošli tjedan kada je Saudijska nacionalna banka, jedan od najnedavnijih investitora u Credit Suisse pod djelomičnim vlasništvom saudijskog državnog imovinskog fonda, signalizirala da nije spremna u grupu utući još kapitala.
Špijunski skandal
Problemi Credit Suissea sežu daleko. Banka je zaposlila bivšu direktoricu osiguravateljskog sektora, Tidjane Thiam, kao direktoricu 2015. kako bi ona banku učinila profitabilnom nakon što je sve veća regulacija ograničila njen rad.
Thiam je započela s ogromnim programom restrukturiranja, srezavši tisuće radnih mjesta kao i troškove, a smanjila je i odjel investicijskog bankarstva.
Problemi su nastali kada je odjel za investicijsko bankarstvo počeo gubiti korak sa svojim konkurentima. Što je još gore, upleo se u niz gubitaških skandala, uključujući gubitak od 5.5 milijardi dolara povezan s kolapsom hedge fonda Archegos.
Špijunski skandal, u kojem je banka nadzirala vlastite zaposlenike, natjerao je direktoricu na odlazak.
Upravni odbor Credit Suissea okrenuo se Thomasu Gottsteinu i ponudio mu poziciju glavnog izvršnog direktora. Obećao je da će nastaviti napore Thiam da restrukturira banku, ali je priznao da je potrebno učiniti više kako bi se riješili duboko ukorijenjeni kulturološki problemi.
Godine 2021. uzdrmala ga je upletenost u propalu financijsku tvrtku Greensill Capital. Banka je još jednom bila prisiljena poduzeti veliki otpis i Gottstein je morao dati otkaz.
Novi plan, predstavljen 2022. pod vodstvom posljednjeg izvršnog direktora banke Ulricha Körnera, predviđao je daljnje rezove u odjelu investicijskog bankarstva, kao i novi fokus na upravljanje imovinom i druge osnovne poslove. Banka se obvezala da će se pozabaviti rješavanjem svoje kulture i prakse upravljanja rizikom kako bi spriječila buduće skandale.
No, početak rata u Ukrajini i nametanje sankcija onemogućili su banku da upravlja imovinom nekih od svojih najbogatijih klijenata.
Planovi za izdvajanje investicijskog odjela grupe pod oživljenim brendom Credit Suisse First Boston, koji posluje iz New Yorka, stali su u veljači kada je postalo jasno da će banka imati problema s pronalaženjem investitora koji bi financirao operaciju zbog straha kako će vjerovnici biti rangirani u slučaju neuspjeha cijele grupe.
Kako prostora za manevar više nije bilo, počelo se činiti da je propast tek pitanje vremena.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!