Direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske Maja Pokrovac i Mislav Slade Šilović, vođa PWC-ovog tima u jugoistočnoj Europi za poslovno savjetovanje u sektoru energetike, u Klimatskoj budućnosti s našom Teom Blažević razgovarali su o energetskoj tranziciji, dekarbonizaciji i porastu obnovljivih izvora energije.
Obnovljiva energija prestigla fosilnu
Posljednje izvješće pokazuje veliki rast vjetroelektrana i sunčanih elektrana na putu energetske tranzicije i dekarbonizacije.
“Izvještaj smo počeli raditi prije godinu dana jer u Hrvatskoj nije bilo mjesta koje bi na mjesečnoj razini pratilo što se događa s energetskim miksom i na koji način domaća energija utječe na ukupnu enertgetsku bilancu. U 2023. je bilo tri puta više instaliranih solarnih elektrana u odnosu na prethodne tri godine, a najviše, 75% otpada na solare na obiteljskim kućama i na industrijama. Što se tiče vjetroenergije, rekordan postotak, ovih 17%, tu smo se uspjeli dići na razinu Austrije i Poljske”, istaknula je Pokrovac.
“Mi smo tradicionalni, fosilna energetika je imala dominantnu ulogu i u obnovljive izvore energije u Hrvatskoj krenuli su privatni gospodarski subjekti, a državne tvrtke su kasnile”, dodala je.
Navodi da je velika vijest da je obnovljiva energija prestigla fosilnu. “Želimo motivirati i pokazati da je to moguće, želimo motivirati da to bude sustavnije i da bude više.”
Pozitivni trendovi u Hrvatskoj
Porast je vidljiv, no i dalje treba ostvariti dvocifrenu stopu dekarbonizacije u narednim godinama kako bi se globalno zagrijavanje zaustavilo ispod dva stupnja. Slade Šilović je komentirao činimo li dovoljno.
“Stopa dekarbonizacije treba iznositi 17%, a sad smo na nekih 10%. Sedam puta veći napori globalno su potrebni da bi se ciljevi dosegnuli. Što se tiče Hrvatske, postoje pozitivni trendovi, 2023. smo proizveli 17 terasati energije. Ako uključimo i hidroelektrane, našu najveću snagu u smislu obnljivih izvora energije u široj definiciji, mislim da je oko 70% proizvodnje došlo iz te šire definicije izvora obnovljive energije, što je dobro. Ono što nije dobro je udio solara koji je ispod prosjeka EU. Tu imamo dosta prostora. Jesmo li na dobrom putu? Pitanje je prspektive. Važno je da cijeli sektor energetike postavi strateške prioritet malo više, da ciljevi i napor ljudi bude nešto jači”, istaknuo je Slade Šilović.
Komentirao je i kako se trenutno provodi dekarbonizacija u sektoru električne energije. “Sektor energetike je vrlo kompleksan i nije dekarbonizacija jedini prioritet. Zaostajemo čak za zemljama koje ne bi trebale biti razvijene od nas u smislu grantova za baterijske spremnike. Ne možemo si priuštiti da zaostajemo za stvarima koje su nam na dohvat ruke. Cijela elita mora bolje raditi u koherentnom smjeru. Imamo dobar kapacitet znanja, dobre prirodne predispozicije, mislim da ljudi koji znaju nešto o tome trebaju s boljom strategijom i većom disciplinom provođenja da podignu hrvatsku energetiku na puno višu razinu nego na kojima je danas.”
Na začelju EU-a
Pokrovac je objasnila gdje to točno zapinje kad je u pitanju razvoj OIE u Hrvatskoj te koji su najveći problemi po tom pitanju. “Kad razgovarate s gospodarstvenicima, ono što obilježava enrgetiku je nedonošenje odluka. Na začelju smo, kad se mjerimo na europskoj razini mi smo začelju po instaliranim solarima, druga zemlja otraga. Ako govorimo o administrativnim preprekama, treći smo u Europi, visoko mjesto po preprekama. Ne postoji sljedivost od HOPS-a, HERA-e i ostalih institucija da uhvate tu energetsku tranzciju.”
“Druga ključna stvar, prepreka za koju svi u državi znaju, već 17 mjeseci u Hrvatskoj 1300 megavata, veličina investicija četiri Pelješka mosta, stoji jer nije donešen izračun jedinične naknade, koliko košta da se jedan obnovljivi projekt priključi na mrežu”, istaknula je.
“Apsurd je da, s razine vlade je doneseno da idemo u zelenu tranziciju, i onda se desi paradoks da smo jedini u Europi, investitori nigdje ne bilježe ne samo da nemate jediničnu cijenu, nego u Hrvatskoj samo jedanput godišnje (od 1.5. do 15.5.) možete tražiti zahtjev za priključak u HOPS-u. Ako ne uspijete, čekate godinu dana. Što je najgore, imamo staru metodologiju. To znači da izračun za sve projekte, imamo 17 projekata koji došli do milijarde eura troška, već bi s tim sredsvima HOPS mogao od privatnih poduzetnika financirati cijelu mrežu, oni su ugradili trošak mreže – nitko ne može platiti taj iznos definiran po toj metodologiji. Izračuni za trošak su apsurdni. Kad dođe 1.5. imat ćemo još jedan apsurd – imat ćemo takve iznose da nijedan investitor u Hrvatskoj neće moći platiti izračun”, istaknula je Pokrovac.
“Fokus je na investicijama, i treba biti, moramo prednjačiti u tome, s obzirom da smo i južno, imamo i vjetra i sunca, ali da bi te elektrane i da bi svi novi poslovni modeli koji čine novu energetiku bili na mreži u adekvatno vrijeme, potrebno je digitalizirati hrvatski elektro-energetski sustav i ubrzati izdavanje priključaka, povećati produktivnost rada tih kompanija. Tako će stvoriti dodatni prostor, kapital. Moramo balansirati adekvatne cijene, atraktivnost za investitore i s druge strane, koji god model se odabere, kompetencije i cijeli poslovni model mora biti drugačije posložen gdje se financiranje mora drugačije riješiti”, rekao je Slade Šilović.
Blokirani projekti
Pokrovac se osvrnula i na problem blokiranih projekata. Ministarstvo kaže da nije problem njima, nego u HOPS-u koji mora riješiti cijene priključaka.
“Što se tiče troška, gospodarstvo i privatni sektor traži stvaran trošak, ne izmišljeni, i to je ključno. Ako HOPS prebacuje trošak svoje mreže gdje ima sredstva iz NPOO-a za mrežu, i ako neće iskoristiti ta sredstva, on je ključan za povlačenje novaca, govorimo o stvarnom trošku, država ima oblike financiranja, ministarstvo je reklo da je trošak nula jer imamo sredstva u NPOO-u. Mreža danas može prihvatiti ovih 1300, nema prepreke. Posotoji prihvaćanje da je energetska tranzicija važna, ne postoji prepreka, samo u glavama”, tvrdi Pokrovac.
Na pitanje jesu li prepreka fosilni lobiji jasno odgovara: “Ne.” Dodaje da se na strateške dokumente koji su nam definirali nacionalni klimatski plan u Europi gleda kao na one koji su među najneambicioznijima.
“Ne postoji niakakv lobi, ni fosilni ni obnovljivi, isključivo obveza prema HERA-i i HOPS-u da donesu ono što moraju donositi svake godine, a mi to nemamo već dvije godine”, dodala je.
Što se tiče toga što nema cijene priključka, Pokrovac navodi da u tom slučaju nijedna financijska insitutcija neće dati sredstva. “Grozno je što se događa, morate se unaprijed odreći da nećete tužiti HOPS, nemate sigurnost koliko će energije biti prihvaćeno u mreži. Ne postoji razlog da mi to čekamo 17 mjeseci.
Plan razvoja mreže
Pokrovac se osvrnula i na nedavno predstavljeni desetogodišnji plan razvoja distribucijske mreže HEP ODS. “Razmišlja se konzervativno. Mi govorimo o pametnim brojilima, digitalizaciji… Potpuno inovativniji pristup. Za sve poatoji rješenje, ali mora postojati jaka politička spremnost i tko će odgovarati za 5-10 godina ako nećemo odraditi ove obnovljive izbore energije, a ne uvoziti, tko će odgovarati za činjenicu da će sve zemlje u okružanju odraditi investicije, a mi ćemo biti tranzit za tu energiju, nećemo imati svoju i plaćat ćemo je više. Tko će za to odgovarati?”
“Ako je sigurnost razlog, najsigurnija je ona koju proizvodiš na svom tlu”, dodala je.
Govoreći o tome koje su ključne strateške stvari koje sektor elektroprivrede mora odraditi, Slade Šilović je kazao: “Potrebni su strateški dokuemnti. Tome se treba pristupiti inovativnije. Ne treba stvarati pritisak na mrežne operatore ako dižu ruke i kažu da se nešto ne može. Treba otvoriti dijalog. Taj dijalog se treba ojačati. Postoji znanje, kapaciteti, postoje sredstva. Hrvatska je premala ekonomija da bi zaostajala, da bi bila spora, ako se energetika želi unaprijediti, svi ključni dionici moraju veslati u istom smjeru.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!