Filipović na N1 odgovorio aktivistima oko LNG-a: Nema potrebe za propitkivanjem

Izvor: N1

Ministar gospodarstva i održivog razvoja, Davor Filipović, gostovao je u našoj emisiji Klimatska budućnost.

Na pitanje imamo li razloga za zabrinutost u vidu sigurnosti opskrbe energetima ministar Filipović odgovorio je da nema nikakvog razloga za bojazan te da je sigurnost opskrbe neupitna.

VEZANE VIJESTI

“Ni kad govorimo o električnoj energiji niti kada govorimo o plinu niti kada govorimo o naftnim derivatima odnosno benzinu i dizelu. Naši građani mogu biti sigurni. Sigurnost opskrbe je neupitna. Ono na što mi ne možemo utjecati su, primjerice, cijene naftnih derivata. Možete vidjeti da su protekla dva tjedna cijene išle prema gore kao posljedica i najave OPEC-a da smanji proizvodnju, ali i kao posljedica štrajkova u Francuskoj. Sve je to utjecalo na to da je cijena krenula prema gore. Znači, ne možemo utjecati na takve stvari, međutim činimo sve da našim građanima i gospodarstvu olakšamo situaciju pa onda idemo u regulacije cijena i benzina i dizela”, rekao je Filipović.

Podsjetio je i na Vladin paket mjera težak 21 milijardu kuna, donesen s ciljem pomoći građanima i poduzećima s rastućim cijenama energije. “Prema tome, činimo sve da pomognemo. Što se tiče plina, donijeli smo odluku da sve raspoložive količine koje se u Hrvatskoj proizvedu INA mora prodati HEP-u, a da ih HEP dalje distribuira i školama i bolnicama i vrtićima i drugim institucijama kojima je plin potreban i to po cijeni od 41 euro, što je daleko ispod tržišnih cijena. Prema tome, istaknut ću još jednom, sigurnost je opskrbe energentima neupitna i učinit ćemo sve da te cijene budu što prihvatljivije”, rekao je Filipović.

O LNG-u

Također, ministar Filipović pojasnio je detaljnije planove o širenju infrastrukture LNG-a te ulaganjima u infastrukturu Plinacra i Janaf-a.

“To znači dodatnu sigurnost opskrbe našoj domovini, ali to znači i pozicioniranje Hrvatske kao energetskog čvorišta ovog dijela Europe. Naime, ono što se planira napraviti u Omišlju je proširiti LNG terminal, uduplati, zapravo, kapacitete. Trenutni kapaciteti su isto tako jako korisni, jako dobri u ovoj situaciji, stavljaju nas u bolju situaciju u odnosu na neke zemlje, koje su “landlock” zemlje, znači nemaju LNG terminal i ne mogu tako dobiti plin. Mi ga možemo dobiti i ono što ćemo raditi u budućnosti je proširiti taj terminal”, rekao je Filipović.

Na optužbe aktivista iz Zelene akcije o tome da nema potrebnu okolišnu studiju za proširenje kapaciteta terminala LNG-a, ministar gospodarstva i održivog razvoja rekao je:

“2018. godine napravljena je studija i to za terminal ukupnog kapaciteta 8.1 milijardu kubika, sada će se proširivati terminal na 6.1 milijardu pa, prema tome, studija je napravljena 2018. godine i nema potreba za nikakvim dodatnim propitkivanjem. LNG ide u proširenje, idemo u proširenje plinovodne mreže, izgradit će se, odnosno, proširit će se dionica Zlobin – Bosiljevo. Ukupna investicija je 180 milijuna eura i to je jako važno s obzirom na cjelokupnu situaciju.”

Jesu li sve samo vatrogasne mjere?

Urednica emisije Tea Blažević upitala je ministra jesu li to vatrogasne mjere kojima se gasi požar, odnosno ovisnost o ruskim energentima. Dodala je i da je jasna ovisnost o plinu kroz intenzivna ulaganja u infastrukturu za prihvat LNG-a širom Europe.

“Zamislite u kakvoj bismo sada situaciji bili da nemamo LNG terminal, bili bismo u problemima. Mi sad imamo jedan dobavni pravac koji nam omogućuje da nabavimo plin u bilo kojem trenutku. To što mi idemo u proširenje LNG kapaciteta ne znači da mi isključujemo obnovljive izvore energije. To je jedna kombinacija na koju ćemo se orijentirati u budućnosti.” rekao je ministar Filipović.

Filipović je komentirao i prošlogodišnju najavu premijera o zatvaranju TE Plomin. “Najavljeno je zatvaranje najkasnije do 2033. godine, tako da ćemo ići u tom smjeru”, rekao je.

Bivši ministar Tomislav Ćorić za vrijeme svoga mandata isticao je zainteresiranost za sufinanciranje drugog bloka NE Krško, a ministar Filipović iznio je svoj stav o tome.

“Ako naši slovenski partneri odluče ići u tom smjeru, mi ćemo ih podržati. Sad je došlo tamo i do promjene vlasti, prema tome, čekamo kako će se oni prema tome odrediti, međutim mi smo u svakom slučaju zainteresirani”, rekao je Filipović.

Zašto je HEP spor u izdavanju dozvola za solare?

Filipović je komentirao i činjenicu da Hrvatska premalo koristi potencijal Sunčeve energije, kao činjenicu da se dozvola za elektranu od HEP-a čeka dulje nego što je potrebno za izgradnju solarne elektrane.

VEZANE VIJESTI

“Malo ću se našaliti pa reći da očito ima puno prostora za napredak. Inzistirat ću na tome, na ubrzavanju svih procedura, razgovarao sam i s ministrom Paladinom o tome da ono što je u njegovom resoru zajedno napravimo da se procedure ubrzaju, a uostalom i REPowerEU govori o tome da se sve to mora rapidno ubrzati”, rekao je Filipović.

Na pitanje je li HEP-ova mreža spremna primiti veći broj novoinstaliranih elektrana, ministar je rekao:

“Ono na čemu će HEP također raditi, ali i druga poduzeća unutar energetskog sustava je jačanje infrastrukture. Osigurana su i sredstva iz NPOO-a pa, prema tome, radit će se novi infrastrukturni zahtjevi kako bi se ojačala mreža.”

Klimatske ambicije u Hrvatskoj

Slijedimo li klimatske ambicije koje je premijer Plenković istaknuo prošle godine u Glasgowu na klimatskom summitu COP26, pitala je urednica Blažević ministra Filipovića.

“Slijedimo. Zelena tranzicija i klimatske ambicije nemaju alternativu unatoč tome što imamo veliku energetsku krizu pa se brojne zemlje okreću i izvorima energije koje su rekle da neće više koristiti. Njemačka tako koristi jako puno ugljena kako bi pokrenula svoje elektrane. Međutim, što se tiče klimatskih ambicija, mi ih ostvarujemo kroz različite segmente i gospodarstva i društva, ali i jednom međuresornom suradnjom u Vladi RH i međusektorskom suradnjom. Primjerice, napravljen je jedan plan da se posadi dodatnih milijun stabala kako bi se na neki način odgovorilo na emisije koje dolaze iz prometa, a rezultat su turizma. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pokriva urbane sredine, u nekih 40-ak gradova ćemo izvršiti pošumljavanje dok će, recimo, Hrvatske šume to raditi na drugim područjima. Prema tome, činimo sve i činit ćemo sve kako bismo i smanjili emisije do 2030. godine, a i kako bismo išli prema klimatskoj neutralnosti do 2050. godine. Nema alternative realizaciji klimatskih ambicija i zelenoj tranziciji”, rekao je ministar.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar