Zamjenik ravnateljice Državnog hidrometeorološkog zavoda i klimatolog Ivan Guttler u N1 studiju uživo osvrnuo se na vremenske nepogode kojima svjedočimo posljednjih dana, ne samo u Hrvatskoj.
“Definitivno imamo jedan ekstremni slijed vremenskih događaja, snažno strujanje jugozapadnog smjera iz sjeverne Afrike i Mediterana, koji su donijeli ciklone na ovim područjima. No, dolaze svom kraju i kroz dva dana poteškoće na tlu će prestati. Ostat će oblačno, ali proći će period s kontinuiranim oborinama“, kazao je Guttler pa se osvrnuo koja područja do daljnjeg ostaju najugroženija:
“Čitav kontinentalni dio, Karlovac i okolna područja, a doći će i dio oborina iz susjedne Bosne i Hercegovine.”
Posljednji put se ovako nešto drastično dogodilo 2014., kad smo svjedočili poplavama u Gunji.
“Da, tako nešto događa se s vremena na vrijeme, kad imamo te ekstremne količine oborina. Ponekad su to izolirani tokovi manjih dimenzija, ali sad gotovo pa nema rijeke na kontinentu koja nije na povišenim visinama. Takve događaje treba pratiti kroz dulji niz godina. Postoji određena veza s klimatskim promjenama, za razliku od suša i zagrijavanja, koji su direktno vezani uz njih. Povišeni vodostaji su karakteristični i nevezano uz klimatske promjene, koje su ovdje samo dodatni izvor vlage”, objasnio je klimatolog.
Kad te velike količine kiše padnu, ne utječu samo na rijeke jer svjedočimo i urbanim bujicama, koje zemlja ne može absorbirati.
“Naravno, stanje atmosfere je jedan od faktora kad imamo rizik od šteta i poplava. Ali bitna su i dva druga faktora, a to su stanje izgrađenosti objekata, kakva im je podloga, može li filtrirati sav višak vode… I, treća komponenta je koliko su kvalitetno građeni objekti u blizini poplavne zone. Htio bih samo naglasiti da unatoč svim materijalnim stradanjima, nemamo ljudskih žrtava. Prošle godine u Rijeci smo imali jednu žrtvu tijekom urbane poplave. Moramo se fokusirati u fazi visokih poplava i u sanaciji čišćenja na zaštitu života”, rekao je Guttler.
Činjenica je da i kad prođe vodni val, potrebno je nekoliko dana i tjedana da sve “dođe na svoje” pa treba pripaziti na sigurnost građana. Upravo zato se postavlja pitanje jesu li gradovi “kalibrirani”, odnosno, otporni na štetu ove vrste. Jer, dojam je da se nije napravilo dovoljno na zaštiti od poplava, posebno jer se zna koja su područja rizična, što se vidi u ovakvim situacijama, kad poplave pogađaju identična mjesta i gradove.
“Hrvatske vode razvijaju sustav protjecanja u gradovima, ali to se mora kontinuirano održavati. Nije dovoljno nešto napraviti pa misliti da smo mirni 200 godina. Imamo problema u nekim gradovima, zato treba raditi. Jer, moramo biti svjesni da unatoč klimatskim promjenama, imali bismo nepogode ove vrste. Zato se moramo strože držati standarda i pravila”, smatra Guttler i još jednom se osvrće na klimatske promjene:
“Da bismo dobili procjenu koliko se što često događa, potrebna su hidrometeorološka mjerenja kroz duži period. Definitivno u dijelu temperature vidimo dulje i šire toplinske valove. Što se hidroloških ekstrema tiče, polako i tu klimatske promjene postaju značajne jer imamo dulje sušne periode isprekidane ovakvim pojačanim oborinama. Na razini godine, primjerice, imamo istu količinu oborina, ali u kraćem periodu. Ako se nastavimo s ovakvim emisijama stakleničkih plinova, ovakve će pojave biti sve češće.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!