Integracija zelene tehnologije u proizvodnju energije će na samom početku povećati troškove, ali mišljenja oko toga tko bi za financiranje istih trebao biti odgovoran su - podijeljena.
Pomak prema obnovljivim, zelenim izvorima energije je nužan, ali kako možemo doći do njega?
Strategija EU-a vođena Europskim zelenim planom koji bi trebao omogućiti Uniji da postane klimatski neutralna do 2050. nije dobro započela. Otkako je strategija odobrena 2020., Europa se suočila s brojnim izazovima, primarno ratom u Ukrajiniji i pandemijom covida, prenosi Euronews.
I dok zabrinutosti oko klime rastu iz godine u godinu, siromašnije članice se fokusiraju na krize koje su ispred njih, a koje su također egzistencijalne prirode samo na drugoj, neposrednijoj razini. Situacija, kako govori najviše savjetodavno tijelo za klimatsku znanost, ne izgleda obećavajuće.
“Planiranje i razvoj dugoročne energetske infrastrukture na razini EU-a nisu kompatibilni s njenim klimatskim ciljevima za energiju i klimu za 2030. godinu i njenim ciljem kojim se obvezala da bi do 2050. trebala postati klimatski neutralna”, poručuju iz Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC-a). No napredak nažalost, nije jedna od opcija, već – jedina.
Nastranu neminovne zdravstvene rizike koje predstavlja klimatska kriza, gospodarstva Unije ne mogu očekivati da će biti konkurentni na svjetskoj pozornici ostajući preovisni o fosilnim gorivima.
Promjena je moguća, tvrde europski čelnici, ali uz efikasno financiranje kao prioritet.
Potrošači vs porezni obveznici
Integracija zelene tehnologije u proizvodnju energije će na samom početku povećati troškove, ali mišljenja oko toga tko bi za financiranje istih trebao biti odgovoran su – podijeljena.
“Trebamo raspraviti na razini Europe tko je taj koji će snositi troškove energetske tranzicije”, rekao je Fabien Roques, izvršni dopredsjednik ekonomske konzultantske firme Compas Lexecon.
U jednu ruku, financiranje prelaska na održive izvore putem poreza logičan je ako rezoniramo na način da je klima javno dobro. Kroz Akt smanjenja inflacije, SAD je išao tim smjerom financirajući klimatska ulaganja državnim novcem.
Druga opcija koju ističu stručnjaci je povećanje cijena energenata i – svaljivanje tereta na potrošače. Oni koji više troše, više i plaćaju, no taj pristup nije pravedan za kućanstva koja se muče sa rastućim troškovima života.
Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, oko 30 posto klimatskog budžeta će morati, na svjetskoj razini, doći iz javnog sektora, dok će 70 posto troškova snositi privatni.
Privatna financiranja mogu poteći iz čitavog spektra investicija i financijskih instrumenata poput zelenih obveznica.
Osiguravanje financija
Član EP-a, Christian Ehler, istaknuo je da je tržišna reforma ključna kako bi se osigurala sredstva za zelenu tranziciju.
“Znamo da europsko financijsko tržište neće moći to financirati u stanju u kakvom je trenutno. Banka nisu sposobne financirati tu tranziciju.
Rješenje koje je podcrtao je napredak Unije tržišta kapitala koja u cilju ima stvaranje jedinstvenog tržišta za čitavi europski kapital. Trenutačno su financijski sustavi raštrkani na nacionalnim razinama što komplicira prekogranično investiranje.
Solidarnost država članica
Europske institucije bi se trebale fokusirati na harmonizaciju energetskog tržišta diljem EU, slaže se i Pierre Schellekens, čelnik Strategije i koordinacije za energiju pri EK-u.
Ukoliko jedna članica nudi veću kompenzaciju za najveće potrošače energije u industriji koja funkcionira na fosilnim gorivima, to stvara nepoštenu konkurenciju unutar bloka i udaljava scenarij u kojem Unija ispunjava svoje klimatske ciljeve.
Schekellens ističe da dok “uvjeti neće moći biti apsolutno identični”, EU bi se trebala truditi ujednačiti nacionalna tržišta čineći ih “međusobno sličnijima.”
Dodaje i da su s ozbirom na nedavnu energetsku krizu u EU-u, subvencije za fosilna goriva bila opravdana kako bi “podržale industriju i kućanstva.”
Kako se situacija u tom segmentu počinje normalizirati, on zaziva drugačiji, ujedninjeniji pristup energetskom pitanju.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!