“Novo normalno”: Što je uzrok najveće suše u Europi u nekoliko desetljeća?

Klimatske promjene 09. kol 202212:58 > 14:392 komentara
Podijeli:
Izvor: Ludovic MARIN / AFP/ ILUSTRACIJA

Najveća suša koja je pogodila Europu u posljednjih nekoliko desetljeća ostavlja posljedice na kućanstva, poljoprivrednike, tvornice i transport diljem kontinenta, a stručnjaci upozoravaju da suše zime i toplija ljeta, izazvana zagrijavanjem planeta, znače da će nestašice vode ubrzo postati „novo normalno”.

Europski opservatorij za sušu izračunao je da su upozorenja za sušu poslana za čak 45 posto površine kontinenta do sredine srpnja, a 15 je već pod crvenom uzbunom. Zbog toga je Europska komisija upozorila da nekolicini regija prijeti kritična situacija, prenosi Guardian.

Uvjeti su se otada dodatno pogoršali zbog konstantnih toplinskih valova koji pogađaju kontinent.

Francuska

Francuska premijerka Elisabeth Borne prošli tjedan je osnovala kriznu jedinicu za sušu koju je meteorološki zavod u zemlji opisao kao najgoru otkad postoje mjerenja, 1958.

Više od 100 francuskih općina nema pitke vode, a opskrbljuje ih se cisternama, rekao je ministar za zelenu tranziciju Cristophe Bechu, dodajući: “Morat ćemo se naviknuti na ovakve situacije. Prilagodba više nije opcija, nego obaveza.”

Površinska vlažnost tla na najnižoj je razini, a zabilježene padaline u srpnju 85 su posto manje od uobičajenih. Zbog toga su uvedene restrikcije i zabrane navodnjavanja u čak 93 od 96 administracijskih jedinica u Francuskoj, a u njih 62 proglašeno je krizno stanje.

I dok cijene hrane rastu nakon ruske invazije na Ukrajinu, francuski ministar poljoprivrede upozorio je da će žetva kukuruza vjerojatno biti 18 posto niža nego lani, a sindikati poljoprivrednika kažu da bi nestašica stočne hrane izazvana sušom mogla dovesti do ozbiljnih nestašica mlijeka u drugom dijelu godine.

Kompanija za električnu energiju, EDF, prošli tjedan je morala smanjiti proizvodnju u jednom od nuklearnih reaktora na jugozapadu Francuske zbog visokih temperatura zabilježenih u obližnjoj rijeci. Slična upozorenja poslana su i za reaktore u blizini rijeke Rhone.

Španjolska

U Španjolskoj su vodene rezerve na najnižim razinama dosad, tek 40 posto, i padaju za 1.5 posto svakog tjedna zbog povećane potrošnje i isparavanja, objavila je tamošnja vlada, upozoravajući da će ovo vjerojatno biti najsuše ljeto u posljednjih 60 godina.

Zemlja je u posljednja tri mjeseca zabilježila manje od pola očekivane razine padalina za ovo doba godine, a restrikcije su uvedene od Katalonije do Galicije, kao i u Extremaduri i Andaluziji.

Većina restrikcija odnosi se na kućanstva, a ruralne vlasti nesklone su ograničavanju poljoprivrednika koji često ilegalno koriste već ionako siromašne izvore, bez obzira na to što devet desetina potrošnje vode u Španjolskoj odlazi na poljoprivredu.

Ponovno oživljavanje turizma nakon pandemije također je dovelo do porasta potrošnje za čak 10 posto u gradovima kao što je Barcelona, gdje će – ako uskoro ne padne kiša, a nitko ju ne prognozira – restrikcije biti uvedene vjerojatno već sljedeći mjesec.

“Studije o klimatskim promjenama upozoravaju da će suše postati sve intenzivnije, češće i dulje”, kaže Nuria Hernandez-Mora, suosnivačica New Water Culturea. “Ovo će postati novo normalno, a mi usprkos tome svejedno odobravamo povećano korištenje sirovine koju nemamo i koja postaje sve rjeđa.”

Italija

Ova godina će vjerojatno postati najvruća i najsuša ikad zabilježena u Italiji. „Ne znam što bismo još trebali učiniti da klimatsku krizu učinimo ozbiljnom političkom temom,” kaže Luca Mercalli, predsjednik talijanskog meteorološkog društva.

“Nema podataka u posljednjih 230 godina koji bi bili usporedivi sa sušom i vrućinom koja sada pogađa Italiju. Imali smo i oluje. Te epizode postaju sve češće i sve razornije, upravo kao što su i predvidjela izvješća o klimi u posljednjih 30 godina. Zašto čekamo, umjesto da nam ovo postane prioritet?”

Jedan od najjasnijih dokaza ove krize je isušena rijeka Po. Tok najduže rijeke u Italiji pao je na samo jednu desetinu uobičajene razine, a razina vode je dva metra ispod normalne. Vlada je ranije u srpnju proglasila krizu izazvanu sušom u pet sjevernih regija i počela ograničavati razine pitke vode. Sela oko jezera Maggiore opskrbljuju se cisternama.

Regija nije vidjela poštenije kišno razdoblje još od studenog, zbog čega je u opasnosti proizvodnja riže za rižoto u dolini rijeke Po, koja čini čak 40 posto poljoprivredne proizvodnje u Italiji. Poljoprivrednici upozoravaju da bi moglo propasti 60 posto žetve.

Njemačka

Kriza ne pogađa samo jug Europe. Razine vode pale su na opasno niske razine u Rajni, ključnom plovnom putu sjeverozapadne Europe, kojim se prevozi ulje, gorivo, ugljen i ostale sirovine. Rajnom se spaja industrijski centar Njemačke s velikim lukama Rotterdam i Antwerp.

Razine Rajne u ponedjeljak već su bile niže od onih u ovo isto razdoblje 2018., kada je velika suša zaustavila transport dobara na 132 dana. Neka plovila plove na tek 25 posto kapaciteta zbog opasnosti od nasukavanja.

Suša je pogodila njemačke plovne puteve upravo u vrijeme kada bi teretni brodovi trebali prevoziti povećane razine ugljena za potrebe elektrana koje je kancelar Olaf Scholz ponovno stavio u pogon nakon ruskog smanjenja opskrbe prirodnim plinom.

U Berlinu su gradske vlasti zabilježile pad razina vode u mnogim jezerima koje puni rijeka Spree, a u Nurembergu se urbana stabla navodnjavaju vodom iz gradskih bazena koji su zatvoreni zbog štednje plina.

Švicarska, Nizozemska, Belgija

U Švicarskoj industrija proizvodnje mlijeka najteže trpi: vlasti u Fribourgu, Juri i Neuchatelu morale su otvoriti livade koje se za ispašu ne koriste prije rujna, pošto su pašnjaci na drugim dijelovima već bili presuhi.

U kantonu Obwalden pozvana je vojska da helikopterom prevozi vodu od jezera Sarnen do žednih goveda u selu Kerns.

Nizozemska je prošli tjedan proglasila službenu nestašicu vode. Vlada još nije uvela ograničenja potrošnje u kućanstvima, ali su zatražili od građana da pažljivo razmisle moraju li oprati baš cijeli automobili ili do vrha napuniti bazen.

U Belgiji su meteorolozi zabilježili najsuši srpanj od 1885. Iako je uvedena zabrana poljoprivrednicima da ispumpavaju vodu za potrebe navodnjavanja, razine vode u Flandriji već su iznimno niske, zbog čega raste zabrinutost za divlje životinje.

Kanali i rijeke također su u lošem stanju – lokalne vlasti kažu da je pomrlo mnogo ribe, pošto je jedina voda koja je ostala u nekim rijekama industrijska ili prepuna onečišćenja iz kanalizacije. Trinaest komuna u Ardenima zabranilo je punjenje bazena.

Znanstvenici kažu da će klimatska katastrofa uskoro dovesti do toga da će ljetne suše biti česte na zapadu Europe, a ekstremni toplinski valovi koji su se dosad bilježili jednom u deset godina pojavljivat će se svake dvije ili tri godine. Jedino rješenje je da vlade u cijelom svijetu radikalno srežu emisije ugljika.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar