Iako Hrvatska u odnosu na ostale zemlje Europe manje emitira CO2, promjene klime ne poznaju državne granice, a stanje je izvanredno, što potvrđuju i istraživanja klimatologa. Upravo je o istraživanjima s dr. Ivanom Guettlerom iz Državnog hidrometeorološkog zavoda u emisiji Klimatska budućnost razgovarala meteorologinja N1 Tea Blažević.
“Znanstvena zajednica dugi niz godina promatra problem klimatskih promjena, o kojem znamo od druge polovice 20. stoljeća. Prošlo je više od 50 godina u kojima na različite načine znanstvenici pokušavaju prenijeti svoja istraživanja. Klimatske promjene su se intenzivirale od 70-ih godina. Potrebna je ogromna količina energije da se čitav planet zagrije za 1,1 stupanj”, rekao je, istaknuvši da se nekad ljudima može činiti da 1,1 stupanj nije puno.
“Nakon što su se klimatske promjene detektirale, pitali smo se zašto se događaju. Najveći utjecaj ima naše djelovanje. Teorija koju danas uočavamo je antropogeno zagrijavanje klimatskog sustava”, kaže Guettler.
“Svaki pojedinačni građanin i država ne emitiraju jednake razine CO2”
Navodi da, kada gledamo proces dekarbonizacije u europskim zemljama, zanimljive su Njemačka i Velika Britanija. “Velika Britanija uspjela je bitno smanjiti količinu emisije CO2.”
“Svaki pojedinačni građanin i država ne emitiraju jednake razine CO2. Neće sve zemlje jednako iskusiti. Bit će bizarne situacije gdje će zemlje koje su najmanje doprinijele problemu imati najveće suše ili najveće podizanje razine mora… Naravno da Kina ima veliku emisiju kad ima veliku populaciju. U Glasgowu će se ta pitanja opet otvarati, i trebaju, jer inače nema povjerenja”, govori.
VEZANE VIJESTI
Kaže da su svaki put prije COP-a velika očekivanja, a nakon COP-a velika razočarenja. “U Kopenhagenu COP je bio 2009. godine. Bio je zadan cilj da ćemo do 2022. imati 100 milijardi dolara iz kojih će se financirati prilagodbe zemalja u razvoja. Drugi problem je što sredstva nisu bespovratna. Od razvijenih se očekuje da osiguraju sredstva, a od zemalja u razvoju da dođu s razvijenim promjenama. Danas postoje problemi poput covida za koje su osigurani veći iznosi i neki analitičari govore da je taj cilj od sto milijardi dolara simboličan. Klimatske promjene su skupe, ali su puno skuplje od tranzicije i definitivno se isplati ulagati”, rekao je Guettler.
“Ne možemo preko noći sva fosilna goriva zamijeniti obnovljivim izvorima energije”
Problem je složen – ne možemo preko noći sva fosilna goriva zamijeniti obnovljivim izvorima energije, ne možemo preko noći reformirati šumarstvo da bude održivije, istaknuo je klimatolog.
“Stopa porasta razine mora je tri do četiti milimetara svake godine. Do kraja stoljeća Jadran bi mogao porasti 50 centimatara. Ako gledamo 1800., postoji pisani trag o čemu se razgovaralo. Mi moramo razmišljati što će biti u Hrvatskoj 2100. godine”. govori.
Što se tiče toplinskih valova, poručuje da ne želimo doći u svijet koji je topliji četiri stupnja,
Postoje 3 ili 4 skupine točka prekretnica, rekao je klimatolog. “Većina točaka prekretnica su lokalnog efekta. Kad budemo imali problema s ledom na Arktiku, imat ćemo otvoreni ocean. Šume Amazona postat će izvor CO2 – to su te točke prekretnice”, pojasnio je. “Već na ovom nivou zagrijavanja prolazimo prve te točke prekretnice. Na stupnju zagrijavanja 1,5 nemamo leda ljeti na Arktiku, nestaje koraljni greban na Pacifiku i potičemo proces nezaustavljivog otapanja Grenlanda. Neke od tih promjena nećemo uspjetio zaustaviti. Olakotna okolnost će biti da će proces trajati stoljeće-dva.”
Istaknuo je i da nije svejedno kolikao će se smanjiti količina oborina.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!