„La Doctora“. Nadimak je to novoizabrane meksičke predsjednice, prve u dva stoljeća povijesti te velike i važne latinoameričke i globalne države. Doktorica fizike, stručnjakinja za energetiku i klimatske promjene, Claudia Sheinbaum, potomkinja sefardskih i aškenazi Židova izbjeglih iz istočne Europe, Litve i Bugarske u dva vala iseljenja 1920-ih i 1940-ih, u intervjuu za El Pais na pitanje koja je njezina prednost u odnosu na ostale političke kandidate, odgovorila je: „Donosim odluke bazirane na činjenicama.“
Činjenice koje opisuju stanje u Meksiku, dvanaestoj najvećoj svjetskoj ekonomiji su porazne. Pitanje nasilja bilo je ključno u kampanji u državi u kojoj narko mafija svojom brutalnošću daje do znanja da vodi zemlju, u kojoj je crta između države i organiziranog kriminala odavno zamućena. Nasilje je sistemsko i gotovo normalizirano. Kakav pristup zauzeti u toj borbi i dalje je nemoguće reći, no jasno je da svi oni koji su vodili Meksiko posljednjih nekoliko desetljeća kada se ovakav sistem uspostavljao, nisu uspjeli ili nisu htjeli uspjeti. Pitanje meksičke krize u srcu američkog kontinenta ključno je sigurnosno pitanje koje premošćuje dva kontinenta koji nose isto ime.
U kampanji je ubijeno čak trideset kandidata, a izborni proces nadziralo je gotovo trideset tisuća naoružanih pripadnika nacionalne garde i vojske.
Doktorica Sheinbaum zemlju preuzima od svog političkog oca, predsjednika Obradora. Zašto su izabrali nju, ako aktualni predsjednik nije mogao suzbiti nasilje? Kao gradonačelnica glavnog grada u proteklih pet godina za razliku od državne razine, uspjela je prepoloviti broj nasilnih ubojstava, u gradu u kojem je dnevno bilo ubijano petero ljudi, oružane pljačke bile su svakodnevica, a karteli su počeli preuzimati metropolu, što nikada nije bio slučaj? Sheinbaum, školovana u Americi, krenula je sistemskim, kako je sama rekla, znanstvenim pristupom. Uzrok-posljedica. Povećala je plaće policiji za više od pedeset posto i postavila cilj da polovica novoprimljenih na policijske akademije budu žene. U sklopu gradskih ovlasti uspostavila je video nadzor i progurala reformu kojom je lokalna policija osnažena dobivanjem više istražnih i obavještajnih ovlasti.
Već u startu, tijekom kampanje i nakon pobjede Sheinbaum, čulo se kako ono što je napravila na lokalu, neće biti moguće na nacionalnoj razini gdje su karteli brutalniji, ali i zbog reformi koje je njezin prethodnik napravio u nacionalnom sigurnosnom sustavu. Javnost je također već dugo ogorčena jer mnoge od onih za koje se odavno zna da su žrtve kartela i dalje drže na listama nestalih. Obitelji traže odgovore, prosvjeduju, sumnjaju da se statistike žele „uljepšati“ i ne istražiti slučajeve. Uloga institucija u nerješavanju zločina, važna je tema. Zamjerali su to i La Doctori dok je bila gradonačelnica Mexico Cityja. Ipak, čini se da njezina protukandidatkinja, biznismenka Xochitl Galvez, koja je vodila kampanju na istim temama, nije pružila puno više jamstava za sigurnost zemlje od pobjednice. Kako god izgledao rezultat, izbor Sheinbaum, ali i dvije žene kandidatkinje u utrci, motivirali su meksičke žene da u rekordnom broju izađu na birališta. Naime, ako se u obzir uzmu crne meksičke statistike, trećinu svih žrtava političkog nasilja u zemlji čine žene. Deset žena ubijeno je svakoga dana. Femicid je potpis u mačističkoj kulturi zločina. Militarizacija sigurnosne politike pod aktualnim predsjednikom, stvari je samo pogoršala. Država se mora demilitarizirati, a hoće li novoizabrana predsjednica za to imati snage, vremena i resursa vidjet će se. Analitičari smatraju da ono što predlaže zemlju ne odvajaju od pristupa koji ju je i doveo do ovakvog kaosa.
Dosadašnji predsjednik kupovao je socijalni mir izdašnim socijalnim programima, no deficit koji Meksiko gomila, upozorava i na ekonomske rizike i izazove pred prvom ženom na čelu države. Ljevičarka, borkinja za socijalnu pravdu, feministica. Očekivanja su velika, ulozi još veći.
U jednoj od najboljih knjiga o prostoru između SAD-a i Meksika, „Amexica – rat uzduž granice“, legendarni novinar Ed Vulliamy prešavši prostor između Pacifika i Meksičkog zaljeva, prije petnaest godina, ispričao je jednu od najtočnijih i najplastičnijih priča o tome što se događalo u tom međuprostoru užasa, nakon potpisivanja NAFTA-e, ugovora o slobodnoj trgovini 1994. Žrtve korupcije, sveopćeg rata na granici, krijumčarenja droge, ljudi, oružja, bijega srednje klase u Sjedinjene Države, američka pop-kultura koja kroz filmove i serije romantizira nasilje i hrani ga trivijalizacijom kartela, pošteni i korumpirani policjaci, sistemska ubojstva mladih žena… Novinarsko svjedočanstvo vrijedi još i danas. Dok Amexica još postoji, u vremenu kada se na plaži s druge strane Atlantika proslavlja 80 godina Dana D, savezničkog iskrcavanja u Normandiji, svijet, a pogotovo Meksiko čeka kraj godine i američke izbore. Sheinbaum vlast preuzuma prvog listopada, mjesec dana prije izbora u SAD-u. Kao američki đak, dobro poznaje i razumije kakvi izazovi stojei i pred njom i uređenjem odnosa između dvije države te uloge koju Meksiko igra u odnosu na ostatak Latinske Amerike. Kako će ovaj interregnum i vrijeme uzavrele predsjedničke kampanje u SAD-u u kojem je pitanje migracija i granice s Meksikom i dalje jedno od najvažnijih, utjecati na stanje na granici, nešto je što se ne smije prepustiti slučaju. Daljnji razvoj odnosa ovisit će naravno i o tome tko bude sjedio u Bijeloj kući sa sjeverne strane granice. Nekada davno jedan je američki predsjednik, kao simbolički kraj Hladnoga rata, zazivao da se sruši jedan zid. Sada, kao i prije osam godina, jedan kandidat za američkog predsjednika zaziva da se izgradi zid. S njim ili bez njega, Amexica mora riješiti svoj međuprostor jer očaj i nasilje neće dovesti nigdje.
Kao znanstvenica koja se bavila klimatskim promjenama i kao gradonačelnica glavnog grada inovirala, poglavito u području gradskog prometa, pitanje klimatske tranzicije u državi koju pokreće nafta i čiji je važan ekonomski faktor državna naftna kompanija, još je jedan izazov u putu naprijed. Može li feministica i doktorica izliječiti zlu kob meksičkog društva i koliko žrtava će pasti na tom putu? Za sada se u Meksiku pojavila nada. Može li ona spriječiti svaki novi metak?
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!