Europsko udruženje proizvođača automobila (ACEA) predstavilo je izviješće pod nazivom "Vozila na europskim cestama”, a koje daje pregled kako se razvija flota vozila na europskim cestama. Napominju kako se , uz sve starija vozila, mora učiniti više kako bi se potaknulo prelazak na najčišće i najzelenije modele.
Izvješće koje se ažurira svake godine, otkriva nam kako podaci o prodaji različitih tipova vozila, poput električnih automobila, ne pokazuju stvarnu sliku sastava vozila na europskim cestama.
Naime, unatoč tome što su električni automobili na baterije bili treći najpopularniji izbor za kupce novih automobila prošle godine, s tržišnim udjelom od gotovo 15%, oni predstavljaju samo 1,2% vozila na cestama EU-a. U Hrvatskoj je ta brojka još niža, te kod je kod nas udjel električnih vozila tek 0,3 %.
Prosječan automobil stariji od 17 godina
Podaci govore da može proći nekoliko godina, čak i desetljeća, da se starija vozila zamijene onim novijima s čišćim i zelenijim tehnologijama.
“Starija vozila obično posjeduju manje učinkovite tehnologije, što može rezultirati većim emisijama i zagađenjem ako se ne zamijene. Ovo naglašava važnost da ova starija vozila budu brzo zamijenjena najzelenijim i najčišćim modelima u koje naša industrija uvelike ulaže”, stoji u izviješću.
Ovogodišnje izdanje pokazalo je da se sada na cestama EU-a vozi oko 290 milijuna vozila i da prosječna starost svih vrsta vozila i dalje raste. Automobili u EU-u sada su u prosjeku stari 12,3 godine.
U nekim zemljama automobili mogu biti stari čak 17 godina, kao što je slučaj u Grčkoj (prosjek 17,3 godine) i Estoniji (16,6 godina). Najnovije automobile voze u Luksemburgu (7,9 godina), te Danskoj i Austriji (8,9 godina). Što se Hrvatske tiče, prema podacima ACEA-e, prosječno vozilo staro je 13,3 godina.
Vozimo sve starije
Kamioni su obično najstarija vrsta vozila, s prosjekom u EU-u od 13,9 godina, dok je prosjek za autobuse i kombije 12,5 godina. Od 2018. prosječna starost svih vrsta vozila porasla je za oko godinu dana.
“Sve veći broj zastarjelih vozila na cestama pojačava važnost ubrzanja prihvaćanja električnih i drugih modela s nultom emisijom u Europi”, navode iz ACEA-e.
Izvješće pokazuje da, iako zakonodavni ciljevi mogu pomoći u usmjeravanju promjena, ovo je samo dio slagalice za dekarbonizaciju cestovnog prometa. Navode kako je Europi potreban širi skup okvirnih uvjeta, kao što su infrastruktura za punjenje te porezni poticaji, kako bi se potaknula potražnja i napunila europske ceste najčišćim i najzelenijim modelima.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!