Spomenik Aleksandru Isajeviču Solženjicinu, ruskom piscu, nobelovcu i jednom od najpoznatijih sovjetskih disidenata, svečano je otkriven u utorak u istoimenoj ulici u Moskvi u povodu stote godišnjice njegova rođenja.

Spomenik, čijem je otkrivanju nazočio i predsjednik Vladimir Putin, djelo je kipara Andreja Kovaljčuka.

To je samo jedno od događanja organiziranih u povodu stogodišnjice Solženjicinova rođenja. Izdana je prigodna poštanska s njegovim likom, stražarskim tornjem u gulagu i Matrjoninim domaćinstvom.

Njegov sin Ignat ravnao je u petak operom “Jedan dan Ivana Denisoviča” u Boljšoj teatru, koja se temelji na istoimenom Solženjicinovom romanu u kojemu je opisao vlastito iskustvo preživljavanja u sovjetskom logoru.

Ruski pisac kojega mnogi stavljaju rame uz rame s Dostojevskim i Tolstojem zaslužan je za to što je svijetu, ali i svojim sunarodnjacima, otkrio istinu o Staljinovim logorima smrti.

U Sovjetskom Savezu njegova su djela dugo bila zabranjena, a legalno su se pojavila u knjižarama tijekom perestrojke krajem osamdesetih godina. Dotad su se ilegalno nabavljala i distribuirala.

Solženjicinova djela prikaz su surove sovjetske represije. Gotovo sve njegove knjige su autobiografske te govore o životu koji je proveo u logorima, njegovim zapažanjima o životu u selu gdje se bio prisiljen preseliti se nakon oslobađanja, te o teškoj bolesti i čudesnom oporavku od raka.

Među najpoznatijim njegovim djelima su “Jedan dan u životu Ivana Denisoviča” (1962.) i “Matrjonino domaćinstvo” (1963.), “U prvom krugu” (1968.), “Odjel za rak” (1968.).

Godine 1970. dobio je Nobelovu nagradu za književnost koju su mu sovjetske vlasti zabranile primiti.

Nakon Nobelove nagrade, na Zapadu je 1973. bilo objavljeno i Solženjicinovo najpoznatije djelo “Arhipelag Gulag”, kronika njegova logoraškog iskustva te iskustava drugih logoraša, koje je pisac sastavljao između 1958. i 1968. godine.

“Arhipelag gulag” sovjetske je vlasti potaknuo da ga optuže za izdaju, oduzmu mu državljanstvo i protjeraju iz zemlje. Premda je u SAD-u proveo gotovo dvadeset godina, novu domovinu nikada nije prigrlio. U Rusiju se vratio nakon raspada SSSR-a 1994.

Umro je 3. kolovoza 2008. u Moskvi u dobi od 89 godina.

U istraživanju instituta VTslOM o “ruskim uzorima XX. stoljeća”, Aleksandar Soljženjicin našao se na petome mjestu, iza glumca i pjevača Vladimira Visockog, prvoga čovjeka u svemiru Jurija Gagarina, ratnog junaka Georgija Žukova i svoga krvnika Staljina.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.