Sedamdeset godina nakon što je objavljena, čuvena basna ‘Ježeva kućica’ Branka Ćopića dobit će novo izdanje u Hrvatskoj.
Ovo izdanje prvi put dovodi ‘Ježevu kućicu’ u mobitele i računala preko aplikacije koju su osmislile Ljubica Letinić i Lana Deban, uz pomoć IT stručnjaka iz tvrtke Undabot, pišu Novosti.
Već popis glumaca koji su životinjama posudili glasove dovoljan je da se zna kako se radi o pažljivo pripremljenom projektu dviju autorica, čije dosadašnje iskustvo s Hrvatskog radija i brojne nagrade koje su osvojile jamče kvalitetan proizvod. Narator u popularnoj basni je Sven Medvešek, Filip Križan je jež, Jelena Miholjević dala je glas liji, Livio Badurina vuku, Filip Šovagović medi, Elizabeta Kukić divljoj svinji, a Lela Margitić sovi, dok je muziku komponirao Dubravko Robić. Zvučni zapis traje 15 minuta.
“Zadnja uglazbljena verzija ‘Ježeve kućice’ je ona prijeratna Hegedušićeva, pa nam se činilo zgodno upravo s novom interpretacijom ove basne predstaviti i našu aplikaciju. ‘Kućicu’ smo realizirale u suradnji s Vijećem srpske nacionalne manjine Grada Zagreba, a na aplikaciji će se do kraja godine naći i djela još nekolicine srpskih autora iz Hrvatske: pjesme Grigora Viteza, ‘Proljeća Ivana Galeba’ Vladana Desnice i ‘Konstantin Bogobojazni’ Sime Mraovića, s ciljem da se pomoću besplatnog izdanja dodatno približe čitateljicama i čitateljima. Postoji ideja da snimimo i antologiju srpskog pjesništva”, kaže Ljubica Letinić, istaknuvši da je za razvoj projekta nužna i regionalna suradnja.
“Iako se radi o vrlo poznatoj basni koju mnogi znaju napamet, glumcima je sudjelovanje u snimanju ‘Ježeve kućice’ ipak bilo velik izazov, jer životinje izgovaraju rečenice u replikama, tako da u vrlo kratkom vremenskom razdoblju moraju izgraditi lik koji je specifičan u odnosu na ostale. Morali su se jako potruditi da glasom i interpretacijom dođu do njegove slike. Kad smo krenuli raditi s glumcima na ritmu i izgovoru, shvatili smo ne samo da je rima nevjerojatno precizna, nego da se i svi naglasci podudaraju u svojim dužinama. Basna zapravo podsjeća na pažljivo izvezenu čipku i fascinantno je piščevo jezično umijeće”, nadovezuje se Lana Deban.
Svaki lik nosi pojedine ljudske osobine pa se može aplicirati u raznim životnim situacijama i tumačiti univerzalno. Nakon što su završile snimanje ‘Kućice’, ne doživljavaju je više kao priču za djecu, nego i za odrasle, kažu autorice. Zapis je rađen po prvom zagrebačkom izdanju.
“Inzistirale smo baš na tom izdanju, s obzirom na to da nismo bile sigurne koliko je preinaka bilo kasnije. Konzultirale smo se sa stručnjacima koji su nam potvrdili da smo uspjele pronaći pravu verziju, tako da se s onima nakon devedesetih nismo ni bavile. Sretne smo jer smo uspjele napraviti ‘Ježevu kućicu’ oko koje je bilo puno nepotrebnih prijepora, a radi se o osobnoj baštini svakoga od nas. Nema nikakvog razloga da tako ne bude i u budućnosti za djecu koja razumiju Ćopićev jezik”, objašnjava Ljubica Letinić.
Pioniski pohvat
Premda su audioknjige na aplikacijama uobičajene u zapadnom svijetu i najbrže su rastući segment digitalnog izdavaštva u zapadnim državama, u Hrvatskoj se pothvat Ljubice Letinić i Lane Deban može smatrati pionirskim, posebno zato što je nastao u nezavisnoj produkciji, izvan velikih izdavačkih kuća.
“Došle smo na ideju da napravimo platformu za slušanje književnosti na južnoslavenskim jezicima koja bi omogućila da se knjige slušaju i u kretanju. Aplikacija je mobilna i lako dostupna, tako da se uvijek može koristiti. Do kraja lipnja bit će u testnoj fazi”, kaže Letinić.
Lana Deban dodaje da je pogodna za slušanje dok se primjerice rade neki mehanički poslovi ili za vrijeme rekreacije, baš poput slušanja glazbe.
“Svoju publiku vidimo među onima koji nemaju vremena za čitanje, a željeli bi i vole čitati, kao i među srednjoškolcima koji su i inače orijentirani na mobilne uređaje pa ih ni klasična računala više ne zanimaju. Umjesto da se uporno čudimo kako premalo čitaju, željeli smo im na njihovom mediju približiti knjigu. Publiku tražimo i među onima koji su otišli izvan Hrvatske i koji će u našim knjigama prepoznati dobru interpretaciju koja i njima i njihovoj djeci može biti poveznica sa zavičajem. Uostalom, kad pogledate razvoj čovjeka, vidjet ćete da je navika i kultura slušanja znatno duža od one čitanja”, objašnjava Deban, pišu Novosti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram
