Kulturni sektor u Hrvatskoj od samog početka pandemije suočen je s velikim izazovima, a u iščekivanju boljih vremena i želji da ne izgubi kontakt s publikom dijelom nastavlja djelovati u virtualnom okruženju.

Kina, kazališta, muzeji, književni sajmovi održavali su se sa smanjenim kapacitetom i pod strogim epidemiološkim mjerama, dio je programa otkazan, dio odgođen, a za dio zagrebačkih kulturnih institucija zbog posljedica potresa nedaće bi se mogle produžiti i nakon suzbijanja koronavirusa.

Filmski festivali među prvima su morali odgađati ili otkazivati mjesecima pripremane programe, ali do kraja godine većina ih se uspjela realizirati.

Mnogi su se održali online, što im je povećalo dostupnost na području cijele Hrvatske, dio ih se u trenucima bolje epidemiološke situacije odvažio na projekcije u kino dvoranama, a neki su odabrali kombinaciju dvaju modela.

ZagrebDox prvi je festival koji se morao odgoditi još u ožujku, no ipak je održan u listopadu, u kinu Studentskog centra, koje je od mjesta koje su organizatori godinama zbog niza razloga izbjegavali, postao poželjna festivalska lokacija jer je zahvaljujući veličini moglo osigurati nužnu distancu među posjetiteljima.

U međunarodnoj konkurenciji ZagreDoxa pobijedio je film “Pjena” Ilye Povolotskog, a u regionalnoj “Naš dom u divljini” Radua Ciorniciuca.

U istom se kinu ujesen uspješno održao i Animafest, umjesto u lipnju, a ovogodišnji Grand Prix osvojio je film “Običan tip” redateljice Shoko Hara.

Festival 25FPS jedan je od rijetkih koji nije morao mijenjati lokaciju i termin – održao se Kinu SC u rujnu.

S dolaskom studenog i povećanjem broja zaraženih odluku o isključivo online izdanju donio je Zagreb Film Festival, na kojemu je film “Oaza” Ivana Ikića proglašen najboljim dugometražnim uratkom.

Pulska Arena također se pokazala epidemiološki prihvatljivom za prikazivanje filmova Pulskog filmskog festivala, koji je umjesto u srpnju počeo krajem kolovoza. 

Najboljim filmom žiri je proglasio “Terezu37” Danila Šerbedžije, a publika film “Otac” Srdana Golubovića, s Goranom Bogdanom koji je za naslovnu ulogu kasnije bio nominiran za nagradu Europske filmske akademije.

Motovun Film Festival u tom je istarskom gradiću samo otvoren, nakon čega je krenuo na put u 25 gradova diljem Hrvatske, završno sa Zagrebom krajem kolovoza, gdje je proglašen pobjednik, film “Moj jutarnji smijeh” Marka Đorđevića.

Nedavno je završio Human Rights Film Festival, koji je svoje filmove ponudio besplatno online, Subversive Film Festival se održavao u zagrebačkom kinu Kinoteka i online, a ‘uživo’ se održao i Festival mediteranskog filma Split.

Festival tolerancije održao se krajem lipnja, uz loše vremenske prilike, na Bundeku te se u prosincu nastavio u online izdanju s besplatnim filmovima.

Projekcije filmova, iako sa suženom ponudom zbog manjeg broja novih produkcija na globalnoj razini, održavale su se i u multipleks kinima, osim za vrijeme proljetnog lockdowna, no ljubitelji audiovizualne umjetnosti i prije su se sve više okretali streaming servisima koji su sada doživjeli vrhunac.

Nezavisna kina poput Tuškanca i Kinoteke imala su manje problema s repertoarom jer prikazuju klasike i nekomercijalne filmove, a nekadašnji voditelji danas zatvorenog Kina Europa filmove prikazuju na platformi Kino Europa Online i croatian.film.

S obzirom na dramatičan pad gledanosti uz nedostatak filmova, HAVC je pod nazivom “Povratak u kino” pokrenuo nacionalnu kampanju  s namjerom da se publika pozove natrag, uz program hrvatskih filmskih uspješnica i poruku da “veliki filmovi nisu napravljeni za prikazivanje na džepnim telefonima.”

Muzeji bilježe milijunske gubitke i pad broja posjetitelja

Muzejski dokumentacijski centar u proteklom je razdoblju kontinuirano svjedočio o teškoj situaciji u hrvatskim muzejima, dodatno otežanoj potresom koji je znatno oštetio mnoge zagrebačke muzeje, milijunskim gubicima i velikom padu broja posjetitelja.

Njihovo nedavno istraživanje pokazalo je da 74 posto, ispitanih muzeja bilježi pad broja posjetitelja od 50 do 100 posto, a 63 posto ima gubitke u vlastitim prihodima veće od 50 posto.

Nakon proljetnog zatvaranja muzeji su se polako vratili aktivnostima i uspjeli djelomično realizirati planirane izložbe, ali uglavnom bez svečanih otvorenja.

Muzej za umjetnost i obrt, kojemu je 2020. obljetnička godina, teško je stradao u potresu, pa su slavljenički programi zamijenjeni sanacijom štete i planiranjem obnove. Vrlo brzo komunikaciju s publikom nastavio je online, a poslije i u dostupnim dijelovima muzeja gdje je, među ostalim, priredio prigodnu izložbu “Protreseni MUO: od potresa do potresa 1880. – 2020.”

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika organiziralo je Salon mladih na temu milenijalaca, koji traje do početka siječnja i predstavlja stotinjak mladih umjetnika. 

Među ovogodišnjim izložbama Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu ističu se velika retrospektiva “Od imaginacije do animacije: Šest desetljeća Zagreb fima”, koja je produljena do 31. siječnja, te nedavno otvorena izložba “Nastavit će se… Strip i vizualna kultura u Hrvatskoj“.

Moderna galerija postavila je, među ostalim, kritičku retrospektivu Vatroslava Kuljiša, Damira Mataušića i Jerolima Miše, a bogatu zbirku predstavlja redovito i online.

Ugostila je i izložbu Lovre Artukovića koja se trebala održati u Umjetničkom paviljonu, zbog posljedica potresa zatvorenom do daljnjega.

Kao izložbeni događaj godine Galerija Klovićevi dvori postavila je izložbu “Ars et virtus Hrvatska – Mađarska. 800 godina zajedničke kulturne baštine”, koja je nakon Zagreba otišla u Budimpeštu. 

Predstave gledane online, ali susret s publikom je nezamjenjiv

Kazališta su nakon prvih preporuka o odgodi javnih okupljanja većinom zatvorila vrata ili ograničila broj gledatelja, a u nemogućnosti nastupa uživo mnoga od njih predstave su vrlo brzo počela stavljati ili izvoditi na internetu.

Zagrebački HNK je na YouTubeu prikazivao hitove sa svog repertoara, a besplatno ili uz naplatu online bile su dostupne i predstave kazališta Knap, splitskog Gradskog kazališta lutaka, Male scene, ZKM-a, Kerempuha, Gavelle, Komedije i drugih.

S popuštanjem mjera u svibnju kazališta ponovno otvaraju vrata, s ograničenim brojem posjetitelja i u novom kazališnom iskustvu za publiku, koja mora držati distancu i nositi maske, ali i za izvođače nenavikle na tako malo gledatelja, a samim time i na manje njihovih reakcija nužnih za cjelovit doživljaj. Solidarnost u nevolji očitovala se i u gesti glumaca koji su na kraju predstava nerijetko publiku nagrađivali aplauzom u znak zahvalnosti što nisu odustali od dolaska u kazalište.

Pandemija je nekoliko puta ‘pomrsila račune’ Festivalu hrvatske drame Marulićevi dani, koji je s travnja prebačen na listopad, no morao je biti prekinut zbog pojave koronavirusa u ansamblu Gavelle. Ocjenjivački sud Marulićevih dana na kraju je odluku o nagradama donio 14. prosinca, odgledavši preostale predstave izvan Splita te je najboljom predstavom proglasio Gavellina “Kiklopa”.

Ljetni nacionalni festivali održavali su se, ali bez stranih gostiju i s više hrvatskih umjetnika, uz prilagođene programe i smanjen broj gledatelja. Održalo se Splitsko ljeto, Međunarodni dječji festival u Šibeniku, Dubrovačke ljetne igre, a obljetnički koncert kazališta Ulysses pratio se i iz barki.

Nagrade Orlando Dubrovačkih ljetnih igara za najuspješnija ostvarenja u dramskom i glazbenom dijelu programa dodijeljene su Radi Šerbedžiji i Petaru Obradoviću, a nagrade Judita Splitskoga ljeta Ivi Lipanoviću i predstavi “Francuzica” splitskoga HNK.

S lipnja na rujan prebačeni su Kerempuhovi Dani satire, na kojima je najboljom predstavom proglašena Kerempuhova predstava “Ja od jutra nisam stao”, a na rujan je prebačen i Festival glumca, koji se trebao održati u svibnju.

Održali su se i Međunarodni festival kazališta lutaka PIF, kao i Revija lutkarskih kazališta u Rijeci, Bobijevi dani smijeha te Gumbekovi dani.

Nagrade hrvatskog glumišta dodijeljene su u televizijskom studiju, bez publike i nominiranih umjetnika, a održala se i tradicionalna Noć kazališta.

Tijekom listopada većina je kazališta radila, no uz povremene prekide zbog prodora koronavirusa u ansamble.

Zagrebački HNK je, umjesto s popularnim izvedbama “Orašara” otkazanima zbog pandemije, kraj godine dočekao s tvrdnjama djelatnika da se u tom kazalištu ne provode epidemiološke mjere, što je Uprava opovrgnula.

Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi podnio je kaznenu prijavu protiv intendantice tvrdeći da je do zaraze došlo zbog nepoštivanja mjera. Ministrica kulture i medija ustvrdila je da su te tvrdnje zlonamjerne i izvijestila da su od HNK zatražena očitovanja.

Hoće li glazbenici zamijeniti instrumente s motikom?

Kulturni djelatnici, posebice nezavisni koji su jedna od najranjivijih skupina pogođena koronakrizom, više su se puta u proteklom razdoblju obraćali javnosti, lokalnim i državnim vlastima za pomoć, ističući važnost kulture i umjetnosti, osobito u kontekstu psihološke potpore u kriznim okolnostima.

Da to treba stalno ponavljati potvrđuje reakcija dijela javnosti koja pokazuje potpunu neosjetljivost na probleme kulturnjaka, pa su neki glazbenike pozivali da počnu “kopati krumpire” ako nemaju što raditi zbog otkazanih koncerata.

U pitanju nije samo sudbina pojedinog izvođača, već cijelog lanca glazbene industrije, od organizatora malih i velikih koncerata (do boljih dana odgođena su inozemna gostovanja i veliki glazbeni festivali poput InMusica), preko tehničkog osoblja i popratnih službi tih događanja do samih izvođača.

Osim što ne mogu nastupati i tako zarađivati, glazbenici će na svom džepu osjetiti i pad prihoda od autorskih prava, a dok se ne dogodi da neki od njih uistinu zamijene svoj instrument s motikom, ZAMP upozorava – u prvih šest mjeseci ostvareno je ukupno 27 posto manje prihoda od autorskih glazbenih malih prava u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Najveći pad od 53 posto zabilježen je u segmentu javnog priopćavanja glazbe koji obuhvaća koncerte, priredbe i korištenja u ugostiteljskim, turističkim i uslužnim objektima.

Ljudi ostaju doma, čitaju knjige, ali ne idu na promocije

Nakladnici su nastavili svoje izdavačke aktivnosti, no s mnogo manje svečanih promocija.

Tijekom ožujka, nakon zatvaranja knjižnica posudba e-knjiga Knjižnica grada Zagreba se udvostručila, a statistika je potvrdila sklonost čitatelja ljubićima, krimićima i self-help literaturi.

Mnoge književne manifestacije i aktivnosti održavale su se u virtualnom svijetu, među njima Noć knjige s gotovo dvjesto različitih programa i porukom “S knjigom nisi izoliran!”.

Mjesec hrvatske knjige bio je posvećen planetu Zemlji, s gotovo 1700 programa pod motom “Razlistaj se!”, većinom uživo, ali i uz znatan broj virtualnih akcija.

Sa(n)jam knjige u Istri trebao se održati u prosincu u galeriji Sveta Srca i na otvorenom, no zbog pogoršane epidemiološke situacije je odgođen, a umjesto Interlibera, koji se tradicionalno održava početkom studenoga, organiziran je online projekt “Knjiga svima i svuda”, uz programe na YouTubeu i HRT 3. Novi, optimistični termin Interlibera je od 23. do 28. ožujka iduće godine

Goranovo proljeće održalo se u Lukovdolu – književnik Miroslav Mićanović primio je “Goranov vijenac” za pjesnički opus, Tomislav Augustinčić nagradu “Goran za mlade pjesnike” za rukopis “Ipak, zora”, ali zbog pandemije koronavirusa – na zadnji dan proljeća, a ne kako je to uobičajeno, prvoga dana proljeća.

Prvotne termine morali su odgoditi, no ipak su se održali Festival dječje knjige Monte Librić na kojem sudjeluje 60 hrvatskih i 15 talijanskih nakladnika, kao i Mediteranski festival knjige.

Ljubitelji književnosti imali su se priliku susretati i na Zagrebačkim književnim razgovorima u Društvu hrvatskih književnika, te na Festivalu svjetske književnosti, koji se dijelom prenosio na Trećem programu HRT-a, a dijelom održavao uživo online putem Frakturinih web platformi.

Festival europske kratke priče održao se u suradnji s prestižnim britanskim Hay Festivalom, u listopadu u Rijeci i Zagrebu te online. Uz Hanifa Kureishija, slavni gosti bili su Irvine Welsh i Elif Shafak.

Mjere Ministarstva kulture za ublažavanje posljedica

Ministarstvo kulture i medija od ožujka nastoji raznim mjerama ublažiti posljedice pandemije na materijalni status umjetnika i obuhvatiti sve one koji su izgubili mogućnost djelovanja ili su u tome djelomično onemogućeni.

U drugoj fazi razrađen je niz mjera za obavljanje umjetničke djelatnosti što je pridonijelo pokretanju dijela kulturne proizvodnje, distribucije i korištenju kulturnih sadržaja, ističe Ministarstvo.

U tijeku je treća faza u kojoj se nastavljaju mjere kojima će se dodatno podržati odvijanje umjetničkih aktivnosti i djelovanje u svim kulturnim djelatnostima. Nastavlja se tako dodatna potpora proizvodnji filmova preko Hrvatskog audiovizualnog centra, objavljen je javni poziv za poticanje nastavka aktivnosti u području izvedbenih umjetnosti, javni poziv za programe digitalne prilagodbe i kreiranje novih kulturnih i edukativnih sadržaja, kao i natječaj usmjeren na poticanje koncertne aktivnosti.

Ministarstvo nije uspjelo provesti natječaj za poticanje književnih djela i prijevoda u 2019. godini koji je bio pripremljen u redovitom roku, ali nije proveden zbog pandemije, no svi ostali redoviti natječaji za književno-nakladničku djelatnost su provedeni.