Bez dodanih šećera, bez sladila, sa smanjenim udjelom masti, bogat(o) proteinima ili vlaknima, “light” s 30% manje šećera, bogato omega-3 masnim kiselinama..., gotovo da više i nema artikla na policama trgovačkih lanaca koji nam ovakvim tvrdnjama na ambalaži ne sugerira kako je riječ o “zdravom” proizvodu za poželjeti.
Tzv. zdrava hrana jedna je od najbrže rastućih kategorija prehrambene robe koja, kako neslužbeno priznaju trgovci, raste po stopi većoj od 20% godišnje, piše Večernji list. Ispada tako da je sve drugo na policama – pogotovo ako je jeftinije – “nezdravo”.
Mažu nam se oči “zdravim” čajevima od brusnice koji, kad konačno pročitamo i sitna slova s ambalaže, imaju samo 1% brusnice ili pak “light” ekstra džemovima od borovnice s 30% manje šećera, koji u usporedbi s “običnim” ekstra džemom istog proizvođača (nekih drugih voćnih vrsta), zapravo imaju tek 2% šećera manje.
Sok od 100% jabuke, zanimljivo, nema ni grama jabuke, već je u potpunosti iz koncentrata toga voća, dok se nazivom “voda s okusom” sugerira kako u takvoj boci nema ni šećera ni kalorija. Naprotiv!
“Sve te proizvode mogli bismo nazvati zavaravanjem potrošača, no zakonski su svi oni ispunili normu po kojoj se imaju pravo tako zvati. Prevaren je samo naš potrošački mozak jer je proizvođač, ako to i ne stoji velikim slovima na ambalaži, ipak negdje sitno sa strane napisao kako čaj ima samo 1% brusnice ili je s aromom toga voća i slično”, kaže predsjednik Društva Potrošač Igor Vujović.
Natpis “zdrava hrana” dvojben
PROČITAJTE JOŠ
Pod nazivom “zdrave” hrane često se brkaju i pojmovi dijetetske ili hrane za dijabetičare. Prema nekim istraživanjima, čak osam od 10 odraslih kupaca u posljednjih je godinu napravilo zaokret prema “zdravijem” izboru koji uvjerljivo preporučuju i neka poznata lica. U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo ističu kako je za početak već i sam natpis “zdrava hrana” dvojben. Termin “zdrave hrane” jednostavno ne postoji budući da sva hrana na policama trgovaca mora biti zdravstveno ispravna.
Važne su deklaracije
Pametnim iščitavanjem deklaracija potrošač će brzo shvatiti kako jogurt s okusom jagode znači da u njemu ne mora biti ni 1% jagode jer se taj “okus” može dobiti raznim koncentratima. Za sokove bi pogodniji naziv bio “sok od šećera” jer nemaju nikakvih vrijednosti ako su iz koncentrata, tvrde nutricionisti. Preradom su se izgubili svi vitamini i minerali. Voću nema traga, a ostao je samo voćni šećer.
Slično je i s proizvodima na kojima piše “obogaćeno kalcijem”, “obogaćeno vitaminom D”, “sadrži omega 3 kiseline”. Mlijeko je, primjerice, samo po sebi bogato kalcijem i vitaminom D, a kako se oni preradom mlijeka gube, dodaju im se sintetički kalcij ili vitamin, objašnjavaju.
“Pogledamo li nutritivni sastav takvih proizvoda, u većini slučajeva ćemo uočiti da su sastavom vrlo slični proizvodima koji nemaju smanjen udjel šećera ili masnoća. Zbog toga je vrlo važno obratiti pažnju na deklaracije i nutritivne tablice iz kojih možemo saznati sve informacije i odlučiti je li stvarno takav proizvod zdraviji i mudriji izbor”, kaže nutricionistica Nataša Šoštarić, stručna suradnica Definicije hrane.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
