Ovisno o vrsti tijesta, količini sira i svega onog što se stavi na tijesto, pizza može varirati između nutritivno pristojnog i katastrofalnog obroka.
Čak i zdravije varijante pizze imaju veću količinu soli zbog paradajz sosa i sira, tako da ukoliko vodite računa o unosu soli – trebali biste pizzu jesti s oprezom. Naravno, veliku ulogu igra i koliko ste kriški pizze pojeli.
Argumenti koji idu u korist pizzi je to što je izvor kalcija iz sira i veoma zdravog sastojka likopena, koji se nalazi u paradajzu. Podloga za pizzu napravljena od integralnog brašna, makar i pšeničnog, mnogo je zdravija od uobičajenog tijesta od bijelog brašna, s obzirom da su integralne žitarice izvor vlakana i sporije se probavljaju od rafiniranih žitarica.
Međutim, ono što stavite na pizzu značajno utječe na njezinu nutritivnu vrijednost. Feferoni, kobasica i ekstra sir u velikoj mjeri povećavaju koncentraciju zasićenih masti, soli i kalorija, dok pizza napravljena od tanjeg tijesta i nakrcana povrćem ima manje kalorija, masti i soli.
Smrznute pizze mogu biti zgodno rješenje za večeru, ali i one variraju kada je u pitanju njihova hranljiva vrijednost zbog čega je bitno da pažljivo čitate deklaracije.
Kada su u pitanju djeca i pizza, jedno nedavno istraživanje je utvrdilo da konzumiranje pizze kod djece i adolescenata nije povezano s povišenim unosom kalorija, masti i soli.
Studija je, međutim, ustanovila da pizza koja se jede u fast-food restoranima ili kupuje kao školska “užina” ima najgori mogući efekt kada je unos kalorija u pitanju. Pizza koja se jela i koja je pripremana u školama nije se značajno razlikovala po broju kalorija u odnosu na drugu školsku hranu.
Ako uživate u pizzi i ne možete bez nje, pokušajte je pripremiti sami od zdravijih namirnica, kao što su integralno brašno, poluobrani ili obrani sir i paradajz sos bez soli. I ne zaboravite da je prekrijete s mnogo povrća, jer što je obojenija to je bolja i zdravija.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.