U kući provodimo najviše vremena i stoga je važno paziti na skrivene opasnosti za zdravlje koje u njoj vrebaju, a najosjetljivija su djeca.
1. Prljava posteljina
Na krevetu se može naći sve i svašta, od ostataka znoja, iscjedaka iz tijela do dlaka, kože… Prema jednom istraživanju, u tjedan dana s čovjeka padne oko 14 grama sitnih čestica kože, a to se sve uvuče u vašu posteljinu i pogodno je tlo za hranjenje, a time i razmnožavanje grinja.
Fekalije i ostali otpad koje te sićušne životinjice ostavljaju za sobom mogu dovesti do pogoršanja ekcema, pojave sezonskih alergija, iritacija kože i još mnogo toga. Također, prašina i grinje u krevetu mogu biti okidači za pojavu noćne astme. Zato, mijenjajte posteljinu svaki tjedan i operite je na minimalno 60 stupnjeva, prenosi Reader’s digest 24 sata
2. Zagađeni sustavi grijanja i hlađenja
U sustavima za grijanje i hlađenje, ako se ne čiste redovito, mogu se nagomilati plijesan, bakterije, gljivice i ostali otpad koji nije dobar za naše zdravlje. Udisanje tih čestica može rezultirati alergijom, a u ozbiljnijim situacijama i legionarskom bolesti (legionelom) – uzročnik je opasna bakterija koja u ljudsko tijelo ulazi udisanjem i u nekim slučajevima je smrtonosna.
Koliko legionela može biti opasna objasnili su u Zavodu za javno zdravstvo Koprivničko – križevačke županije.
“Legionarska bolest se može javiti kao blagi oblik, pa sve do teške upale pluća s visokom stopom smrtnosti. Inkubacija iznosi od 2 do 10 dana. Ova multisistemska bolest, osim pluća zahvaća jetru, bubrege, probavni trakt i središnji živčani sustav. Prvi simptomi su vrlo visoka tjelesna temperatura (iznad 39°C) koja je praćena zimicom i tresavicom.
Javljaju se i drugi simptomi poput glavobolje, bolova u mišićima, opće slabosti, mučnine, povraćanja i sl. U početku bolesnik ne kašlje. Nakon dva do pet dana javlja se suhi, nadražujući kašalj koji postupno postaje produktivan, te drugi respiratorni simptomi. Legionarska bolest se liječi antibioticima i simptomatski. Oporavak je dug, te su promjene na plućima vidljive i mjesec dana nakon početka bolesti.”
3. Stari usisavači
U studiji objavljenoj u časopisu “Environmental Science & Technology” testirano je preko 20 vrsta usisavača, koji su se razlikovali po robnoj marki, cijeni i starosti. Otkrili su da je svaki od njih ispuštao prašinu, bakterije i alergene u zrak koji potom ulaze u pluća.
Ali, kod starijih modela, a i onih s neadekvatnim filterom, zagađenje zraka je bilo puno ozbiljnije. Najbolji izbor su usisavači s visokoučinkovitim filterom za hvatanje sitnih čestica (HEPA) koji treba redovito čistiti.
4. Dlake kućnih ljubimaca
Nagomilane dlake vaših ljubimaca i sve ostalo što ispada s njih, uključujući mikroskopske komadiće mrtve kože, mogu izazvati kihanje i šmrcanje kod ukućana. Prema američkoj Udruzi za pluća, najbolji način zaštite od alergijskih reakcija je držanje dlakavih ljubimaca što dalje od platnenog namještaja i tepiha.
Također, potrebno je češće čistiti i usisavati kuću. Također, ako ste alergični na pelud, tada trebate četkati i prati kućne ljubimce češće jer skupljaju pelud koja se hvata na dlaku dok trče po prirodi.
5. Sredstva za čišćenje
Većina proizvoda za čišćenje kućanstva prepuna je potencijalno opasnih kemikalija koje u tijelo mogu ući udisanjem te kroz kožu i ugroziti zdravlje. Bolji izbor su sredstva za čišćenje bazirana na prirodnim sastojcima, kao što su limun, ocat i soda bikarbona.
Evo nekoliko prijedloga:
Čišćenje kupaonice i zahoda
Osim što dezinficira razne površine, ocat ima svojstvo izbjeljivanja pa je odličan izbor za čišćenje kupaonice i zahoda. Stavite u bočicu sa sprejem ocat i vodu u omjeru 1:2 i pošpricajte po površini koju čistite.
Uklanjanje mrlja s poda i tepiha
Kod mrlja na podu pomiješajte dvije litre vruće vode sa čašom octa i time operite pod. Ako se radi o mrljama na tepihu, tada izlijte malo octa direktno na mrlju pa preko toga stavite malo deterdženta. Ostavite da se osuši pa istrljajte četkom.
Čišćenje naslaga u pećnici
Napravite smjesu od šalice sode bikarbone i trećine šalice vode pa je nanesite na cijelu unutrašnjost pećnice, uključujući i unutarnje staklo. Ostavite da odstoji 12 sati pa pošpricajte octom. Zatim istrljajte cijelu pećnicu krpom i toplom vodom. Tvrdokornije naslage ostružite – za to vam može poslužiti špatula ili stari nož.
6. Plijesan na zidovima, kadi …
Ružne crne mrlje na rubovima kade, umivaonika ili sudopera, ili na zidovima su nakupine plijesni kojima vlažno okruženje savršeno odgovara za razmnožavanje. Plijesan u domu nikako nije dobra za zdravlje, posebno ako nastaje i u vlažnim zidovima te oko prozora.
Udisanje njezinih vrlo sitnih čestica može iritirati oči, nos i grlo kao i uzrokovati poteškoće s disanjem, kašalj, alergijske reakcije. Može izazivati mučninu i glavobolju, ali i pogoršati simptome astme. Plijesan može biti skrivena iza namještaja, pločica, drvenih oplata na zidovima, ispod gumenih podložaka u kadi, unutar gumenih dječjih igračaka itd. pa obratite pažnju i na to.
Postoje i biljke koje filtriraju zrak u domu te pomažu smanjivanju količine plijesni. Jedna od njih je i bršljan, a do tog zaključka došli su stručnjaci u NASA-i nakon proučavanja kućnih biljaka. Kažu kako bršljan uklanja 60 posto plijesni iz zraka i 58 posto čestica od fekalija, i to za samo šest sati od stavljanja biljke u prostor.
7. Boja na bazi olova
Od te boje nastaje olovna prašina kada se počne ljuštiti sa zida. Izloženost tim sitnim česticama može dovesti do oštećenja mozga, živčanog sustava, bubrega i još mnogo toga. Boje na bazi olova koristile su se prije puno više, a još se nalaze na zidovima nekih domova.
Zidovi zgrada izgrađenih prije 1978. godine u SAD-u najvjerojatnije su obojeni takvim bojama. Boje na bazi olova mogu biti skrivene ispod slojeva novih, bezolovnih boja. Lako je moguće da se razgrade zbog starosti ili olovne čestice rasprostrane domom tijekom nekih radova, npr. bušenja zidova.
8. Ladice od hladnjaka
Njih bi trebalo zaista često čistiti, odnosno držati ih sterilnima koliko je moguće jer znaju skrivati masu opasnih mikroorganizama, uključujući E.coli, salmonelu … Ove bakterije mogu dovesti do trovanja hranom, ali i težih slučajeva poput zatajenja bubrega.
Sredstvo za dezinfekciju napravite sami od tri neškodljiva sastojka:
pola litre vode
50 ml medicinskog alkohola
par kapi eteričnog ulja s antibakterijskim svojstvima, kao što su od limuna, lavande ili čajevca.
Sve stavite u bocu s prskalicom, promućkajte, i to je to. Pošpricajte malo po površini koju dezinficirate i obrišite.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.