Smatra se da je fizička aktivnost naš najveći saveznik u borbi protiv kardiovaskularnih bolesti. Ali mogu postojati značajne razlike u njegovim zaštitnim efektima u različitim situacijama, kao što su redovno bavljenje sportom, nošenje teških tereta na poslu ili odlazak u šetnju.

Ovo su rezultati nove studije koju je u suradnji s australijskim istraživačima vodio znanstvenik Jean-Philippe Empana. Rezultati su objavljeni u časopisu “Hypertension”.

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrtnosti u cijelom svijetu, a nema naznaka da taj trend opada. Međutim, veliki broj prerane smrti mogao bi se spriječiti poduzimanjem odgovarajućih preventivnih mjera.

Među tim mjerama fizička aktivnost se često predstavlja kao nešto što daje višestruku korist. Ipak, fizička aktivnost širok je pojam, a malo znanstvenih studija istražuje razlike između različitih vrsta aktivnosti.

“Naša ideja je bila da utvrdimo jesu li su sve vrste fizičke aktivnosti korisne ili da li pod određenim okolnostima fizička aktivnost može biti štetna. Posebice smo htjeli istražiti posljedice fizičke aktivnosti na poslu, prvenstveno naporne fizičke aktivnosti kao što su svakodnevno nošenje teških predmeta, koje mogu imati negativan utjecaj”, objašnjava Ompana.

Ova opsežna studija deset je godina pratila zdravstveno stanje preko 10.000 volontera, starosti od 50 do 75 godina.

Sudionici su popunjavali upitnik o učestalosti, trajanju i intenzitetu svojih fizičkih aktivnosti. Njihovo kardiovaskularno zdravlje je zatim procijenjeno na osnovu zdravlja arterija korištenjem vrhunskih ultrazvučnih slika karotidne arterije – površne arterije u vratu.

Ova metoda može se koristiti za mjerenje osjetljivosti na barorefleks, mehanizam automatskog prilagođavanja naglim promjenama krvnog pritiska. Kada je ovaj sistem oslabljen, može doći do većih zdravstvenih problema i većeg rizika od zastoja srca.

Studija je pokazala da je od svih aktivnosti najopasnija ona povezana sa svakodnevnim nošenjem teških predmeta na poslu. Takva aktivnost može biti štetna za zdravlje kardiovaskularnog sustava, a može biti povezana i s poremećajima srčanog ritma.

“Naša otkrića su dragocjena za poboljšanje razumijevanja povezanosti između fizičke aktivnosti i kardiovaskularnih bolesti. Ona pokazuju kako kronična, naporna aktivnost, poput podizanja velikih tereta na poslu, može biti štetna”, ističe Ompana.

Znanstvenici će pokušati detaljnije istražiti interakcije između fizičke aktivnosti i zdravlja.

“Ova studija ima velike posljedice po pitanju fizičke aktivnosti na poslu. Sada želimo proširiti našu analizu kako bismo dodatno istražili interakcije između fizičke aktivnosti i zdravstvenog stanja ljudi na radnom mjestu”, zaključuje Ompana.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram