Zašto djeca ne čitaju lektire?

Lifestyle 02. lis 202009:46 > 09:50
Pixabay

Sa svakim početkom školske godine raste i potražnja za lektirama, a ono što najviše iznenađuje je činjenica da su većina korisnika koja traže lektire upravo roditelji.

Lektire.hr je projekt za koji malo koje dijete nije čulo. Napunivši deset godina, Lektire.hr je projekt s više od pola milijuna posjetitelja mjesečno. U razgovoru s voditeljem projekta saznali smo tko su zapravo posjetitelji stranice, koje lektire se najčešće traže i zašto je pokrenut portal Lektira.hr.

“Lektire.hr je projekt zamišljen kao pomoć pri ponavljanju i pisanju lektira, ne za prepisanciju. Naše lektire su previše detaljne i opsežne da bi ih djeca mogla prepisivati.” – izjavio je vlasnik stranice Filip Višić.

Ideja koja stoji iza projekta je pomoć djeci koja ne mogu posuditi knjigu u knjižnici ili nemaju puno vremena za pročitati knjigu, ponavljanje pročitanog te pomoć roditeljima u ispitivanju djece. Iz tog razloga, digitalizirali smo najpopularnije knjige, pa ih je tako moguće pročitati online.

“Prema našem internom istraživanju, Lektire.hr su sa svojim sadržajem postale preopširne za brzo pročitati neko djelo, a najviše takvih komentara dobili smo upravo od roditelja. Poslušali smo njihove savjete i pokrenuli portal Lektira.hr kojeg najviše posjećuju roditelji koji se žele više informirati o lektirama koje njihove djeca čitaju te im tako pomoći kod pisanja i ponavljanja. Portal Lektira.hr pruža roditeljima odličnu podlogu za pomoć u pripremi djece za školski sat, podsjete se što su oni pročitali i vide jesu li stvarno njihova djeca pročitala određeni naslov.  Kako bi dobili bolju ocjenu, učenici ipak moraju pročitati cijelu knjigu i podupiremo čitanje, a oba portala služe kao provjera za ponavljanje pročitanog.” – govori Filip.

U razgovoru s knjižničarima saznali smo da većina učenika koja zapravo posjećuje knjižnicu i posuđuje lektire su učenici nižih razreda osnovne škole, a najviše ih čitaju učenici trećeg i četvrtog razreda osnovne škole, dok se pretpostavlja da s ulaskom u pubertet interes djece za knjigama značajno pada.

Najviše tražene lektire su lektire na popisu za sedmi i osmi razred osnovne škole, što potvrđuje činjenicu da je ovo posebno razdoblje u kojima je djecu najteže motivirati da pročitaju knjigu. Problem s kojim se susreću i učitelji i djeca je da većina knjižnica nema dovoljno knjiga za svu djecu, a Ministarstvo kulture nema više praksu otkupljivati ih za knjižnice u tolikoj mjeri koliko je nekada, a školama ne dopuštaju da ih kupe. Razlog navode taj da jednostavno nema dovoljno sredstava za kupnju knjiga.

S obzirom na to da mladima danas trebaju pozitivni uzori na poticanje čitanja, pa čak i nastavnicima i učiteljima, u Lektire.hr je uložen značajan iznos novaca iz privatnih sredstava kako bi se to upravo i učinilo. Iako, u većini slučajeva, nastavnici i učitelji na projekt gledaju negativno, istina je ta da prije 10 godina, a prije nego što je Vlada objavila skoro sve naslove na internetu, neka djeca uopće ne bi mogla ni sudjelovati u nastavi i satu kada se obrađuje lektira, jer ju nisu mogli posuditi.

“Uz sadržaje smo osmislili i pitanja za ponavljanje koje mogu koristiti svi, no najčešće se susrećemo s tim da pitanja za ponavljanje traže i kupuju roditelji nedjeljom navečer jer im dijete sutra ujutro ima u školi lektiru, a nije pročitalo.”

Ono s čime se svi slažu je da se aktivno treba raditi na popularizaciji čitanja svih vrsta naslova, kako domaćih, tako i stranih. Djecu treba poticati i da sami pišu priče, razvijaju i tu kreativnu stranu, ali i prilagoditi štivo djeci koja nisu kreativci ili su kreativci na nekom drugom području. Svako dijete je jedinstveno i pristup lektirama treba biti individualan, ako ne svakom djetetu, onda generacijama, a poticaj na čitanje konstantan, stalan i, najvažnije, neprimjetan.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.