Profesor i ekonomist Toni Prug koji se već dulje vrijeme aktivno bavi istraživanjem sociološki učinaka društvenih mreža kao i ekonomijom društvenih mreža, komentirao je u N1 Studiju uživo izjave zviždačice Frances Haugen pred Američkim kongresom.

Dan nakon što su pali Facebook, Instagram, Messanger i WhatsApp, zviždačica Frances Haugen je pred Kongresom kazala da se “Facebook jučer više od pet sati nije koristio za produbljivanje podjela, destabiliziranje demokracija i nanošenja štete djevojčicama i ženama koje se, posebice zbog utjecaja Instagrama, osjećaju jako loše zbog svojih tijela”.

Toni Prug kaže da nije iznenađen iskazom, no iznenađen je koliko je bio blag:

“Iznenadilo me što je iskaz bio izuzetno blag i mislim da je bivša zaposlenica ciljano birala mete kritike Facebooka. U stručnim krugovima, kritičnim krugovima, piše se puno kritičnije nego što je ona iznijela.”

Ekonomski aspekt – bitniji

Dodaje da postoje i bitniji aspekti cijele priče od one koju je Haugen iznijela. “Imam dojam da Facebook te stvari mora riješiti sam tako da im regulator ne nameće rješenje. Zviždačica je navela primjer Googlea – oni objavljuju javna istraživanja o njima što Facebook ne radi. Ekonomski aspekti, o kojima nije pričala, puno su bitniji za medije, demokratske procese, informiranu javnost itd. Facebook usisava sve te prihode i ne plaća ih nazad u zemlje u kojima se Facebookovi korisnici služe i gledaju reklame. Ovo mi se više čini kao interni američki problem”, kazao je Prug.

Na pitanje kako riješiti problem globalnog digitalnog poreza i kako oporezivati dobit ako tvrtka posluje na cijelom svijetu, rekao je:

“Apsolutna transparentnost u poslovanju i protoku informacija je ključna. Točno se zna odakle korisnik dolazi, odakle konzumira proizvod. Radi se o tome da Facebook nije transparentna platforma te ne dozvoljava naprednim korisnicima uplitanje.”

Informatička revolucija

Usporedio je ova događanja s industrijskom revolucijom na početku 20. stoljeća: “Radi se o informatičkoj revoluciji koja zahvaća umrežavanje naših svakodnevnih interakcija. Platformizacija koju digitalizacija uvodi, raširenija je nego bilo što prije. Burze dionica su također platforme. Radi se o širem javnom interesu, funkcijama koje su po karakteru samom vrsta monopola. Facebook se ne može razbiti na šest mreža. Regulatori se u javnom interesu moraju postaviti da određene funkcije Facebooka moraju biti otvorene sa zakonskim rješenjima i da lokalna uprava odredi najbolji način korištenja.”

Problem je niska cijena proizvoda, dodaje: “Ono što imamo kod digitalnih platformi je izuzetno niska cijena novog proizvoda. Starim medijima su preuzele oglašivački kolač jer su jeftinije. Također jeftinije dolaze do glasača, demokratskih procesa itd.”