Znanstvenici s američkoga instituta Wake Forest uspjeli su isprintati živo mišićno tkivo, ušnu školjku i čeljusnu kost.
U znanstvenom su časopisu objasnili kako su u pokusne miševe ugradili implantate, koji su u tijelima životinja stvorili krvotok. Istraživanje je trajalo deset godina, a na čelu tima je znanstvenik Anthony Atala. Iako su uspjeli isprintati dijelove ljudskoga tijela, primjena u medicini još je daleko.
‘Printanje tkiva i organa važan je napredak u proizvodnji zamjenskih organa za pacijente’, kazao je Atala. Osim toga, znanstveni je tim razvio i mikrokanale, koji omogućavaju prokrvljenost tkiva debljega od 200 mikrometara, jer su tijekom printanja naišli i na taj problem.
Kostur implantata napravljen je od umjetnoga materijala, ali je potpuno razgradiv u prirodi. Razgradnja, doduše, traje i do dvije godine, što upućuje na dugotrajnost implantata u organizmu.
Isprintani implantat, koji veličinom odgovara dječjem uhu, presađen je na leđa miša, tkivo je prokrvljeno i uspješno je zadržalo oblik uha nakon nekoga vremena. Kod presađenih dijelova mišića umjetno je tkivo imalo i krvni, ali i živčani sustav, koji su od esencijalne važnosti za kasnije normalno i potpuno funkcioniranje mišića. Isprintani i presađeni dijelovi tijela u organizmu rastu i mogu se obnavljati, baš poput organa i tkiva u tijelu.
Na implementaciji navedenoga istraživanja u medicinu još će se pričekati, jer znanstvenici moraju poraditi na imunosustavu pacijenta koji bi organ dobio. Osim toga, rade i na drugim organima, ne samo tkivu i uhu, koje bi mogli printati i – presađivati.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.