Daleko u vodama južnog dijela Atlantskog oceana i daleko od južnoafričke obale ronilac Pascal Van Erp izvukao je na površinu odbačeni kavez za jastoge obložen algama i drugim morskim organizmima.
Izvukao ga je na palubu Arctic Sunrisea, Greenpeaceov brod koji provodi istraživanja oko Mount Veme, podvodne planine smještene oko 1600 kilometara sjeverozapadno od Cape Towna.
Ispod sloja tamnih algi je zeleni plastični kavez koji služi hvatanju jastoga s malom bijelom posudom.
“Tisućama smo milja od obale Južne Afrike i to što ovdje pronalazimo odbačenu ribolovnu opremu… iznimno je odvratno”, kaže stručnjak za oceane i biolog Thilo Maack za AFP.
Poznata kao “fantomska oprema” odbačena ribolovna oprema čini značajni dio plastičnog zagađenja oceana i mora širom svijeta i može zarobiti i velike morske životinje izazivajući njihovu sporu i bolnu smrt.
Mreže, konopci, kavezi, zamke za kozice se ili izgube ili namjerno odbace u oceane prosječnim tempom od jedne tone u minuti.
Podvodni dron otkrio je da Mount Vemu, područje Greenpeaceove misije, to zagađenje nije zaobišlo. Slike pokazuju razbacane mreže i konopce koji su se usidrili na podvodnoj planini visokoj 4600 metara čiji je vrh 26 metara ispod površine.
Znanstvenici u trotjednoj ekspediciji nisu mogli odrediti koliko je dugo odbačena oprema bila tamo no kažu da je mogla biti više od godinu dana s obzirom na stanje u kojem je.
Ujedinjeni narodi procjenjuju da se svake godine odbaci u svjetska mora i oceane oko 640.000 tona ribolovne opreme što odgovara težini 50.000 autobusa na kat, navodi Greenpeace.
Organizacija procjenjuje da ta oprema čini 10 posto plastičnog otpada u oceanima i morima širom svijeta, prema UN-ovu programu za okoliš (UNEP) i Organizaciji za hranu i poljoprivredu (FAO).
No “u nekim područjima oceana ribolovna oprema čini većinu plastičnog otpada uključujući više od 85 posto plastike na podvodnim planinama i grebenima” kao i u velikim nakupinama smeća u Tihom oceanu, navodi se u izvješću Greenpeacea objavljenom u srijedu.
Iz svoga podvodnog počivališta odbačeni nerazgradivi materijali nastavljaju hvatati ribe, rakove i velike sisavce poput dupina.
“Fantomska oprema je poput zombija u vodi”, kaže Maack. “Nitko ne vadi ulov, ali ona još lovi”.
Takvo zagađenje godišnje ubija i ranjava više od 100.000 kitova, tuljana i kornjača, prema organizaciji World Animal Protection sa sjedištem u Britaniji.
Više od 300 ugroženih morskih kornjača ubijeno je prošle godine kad su zajedno otplivale u odbačenu ribarsku mrežu u južnom Meksiku.
“To je veliki problem zbog toga što su od početka postavljene da uhvate i ubiju morski svijet i to će raditi sve dok su u oceanima”, kaže aktivist Greenpeacea za Afriku Bukelwa Nzimande za AFP.
Plastici može trebati i do 600 godina da se razgradi i to u štetne mikročestice koje gutaju ribe i završe u ljudskoj prehrani.
Ribarenje u području Mount Veme zabranila je 2007. ribolovna organizacija za jugoistočni Atlantik sa sjedištem u Namibiji (SEAFO).
No samo je jedan posto svjetskih oceana pokriven aktivnostima regionalnih organizacija za upravljanje oceanima poput SEAFO-a.
Oko 64 posto oceana leži izvan nadležnosti država, prema Ujedinjenim narodima.
Grupe za zaštitu okoliša traže od te svjetske organizacije da izradi sveobuhvatni sustav upravljanja oceanima kako bi se bolje zaštitio morski svijet i pokušavaju potaknuti strože mjere kojima će prisiliti ribare da pronađu izgubljenu opremu ili plate njihovo vađenje.
U međuvremenu nevladine organizacije same su na sebe preuzele da očiste dijelove mora i oceana.
“Za mene je vađenje izgubljene opreme nešto vrlo uzbudljivo”, kaže ronilac Van Erp, utemeljitelj dobrotvorne udruge za čišćenje okoliša Ghost Fishing sa sjedištem u Nizozemskoj koja radi od 2012.
“Kad je pronađem vrlo sam uzbuđen”, kaže 43-godišnji ronilac nakon što je sat vremena proveo u ronilačkom odijelu u hladnim atlantskim vodama.
“(Oprema) nastavlja sama loviti”, kaže Van Erp. “Poput smrtonosnog ciklusa”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
